Poncije, njegova žena i izvjesni Marko - Prvi spomenik muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.

Poncije, njegova žena i izvjesni Marko - Prvi spomenik muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.

Rimski nadgrobni spomenik pronađen je u Kerestincu, koncem 19. stoljeća, na mjestu pretpostavljenog rimskog groblja. Izrađen je od vapnenca koncem 2. st. ili u  3. st. te je prilično loše očuvan, no mnogo bolje nije izveden ni u samom originalu. Prilično rudimentaran i shematiziran, gotovo na tragu naivne umjetnosti, ovaj spomenik portretira tri osobe slabo izraženih fizionomijskih karakteristika, a loše stanje očuvanosti dodatno otežava njihovu detekciju te ikonografsku analizu. Pretpostavlja se kako je lijeva figura muškog spola odjevena u kratku tuniku, dok se desnoj osobi nazire samo lice. Između njih stoji i treća osoba čija gornja polovica tijela iz portretnog polja prelazi u stilizirani, upisani trokutni zabat.

Natpis je također loše očuvan i teško ga je u cijelosti restituirati, no prateći vidljiva slova zaključujemo kako ga je Poncije dao načiniti za svoju ženu i izvjesnog Marka. U kakvom su obiteljskom ili društvenom odnosu bili Poncije, njegova žena i dotični Marko, možemo samo nagađati. 

M( ---) M(ANIBVS?)

PONTIVS

POS(V)IT SIB[I]

[E]T CO[NIV]G[I]

[E]T M(ARCO?) C[---]

A[---]

DUHOVIMA POKOJNIKA (?)

PONCIJE

NAČINIO SEBI

I SUPRUZI

I MARKU…

Kopija ovog spomenika je na osobnu inicijativu muzejskog savjetnika Arheološkog muzeja u Zagrebu dr. sc. Zorana Gregla, prema projektu Dunje Gerić i u izvedbi Slavomira Slavičeka, postavljena nedaleko mjesta pronalaska rimskog originala kojeg čuva Arheološki muzej u Zagrebu. Prvi je to spomenik postavljen u sklopu muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. Kvalitetu inicijative ubrzo prepoznaju muzealac Nenad Jandrić i arhitekt Željko Kovačić. Autorski je trojac svojim predanim radom te kreativnošću ovaj projekt zakovitlao u sfere društvenog angažmana i relevantnosti, a u dogledno vrijeme patronat nad akcijom preuzeli su Hrvatski prirodoslovni muzej i Arheološki muzej u Zagrebu.

Govoreći o prepoznatljivosti i društvenom značaju, spomenimo uzgred kako je prvopostavljeni spomenik stradao u prometnoj nesreći, ali je saniran i nanovo postavljen 2016. godine, a naknadno je premješten na mnogo sigurniju mikrolokaciju, ovoga puta inicijativom lokalne zajednice koja je  mjestu njegova pronalaska, nekada tek bezimenom raskrižju, nadjenula službeno ime Rimski trg.

Muzejska akcija Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. započela je na pukom raskrižju u Kerestincu prije 33 godine. Kroz 15 spomenika živi i danas diljem Zagreba.

Autor teksta: Ozren Domiter

Autori muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.: Zoran Gregl, Nenad Jandrić, Željko Kovačić i Ozren Domiter

Izrada odljevka: Slavimir Slaviček

Projekt prvog postava: Dunja Gerić

Projekt drugog postava: Željko Kovačić

Otkriven: 14. 10. 1990.

Ponovo napravljen i otkriven: 16. 12. 2016.

Napomena: Spomenik je 2019. godine na inicijativu i o trošku lokalne zajednice premješten na namjenski oblikvanu mikrolokaciju Rimskog trga.

Foto:

Prvo postavljanje i otkrivanje spomenika 1990. godine Tihomila Težak Gregl

Drugo postavljanje i otkrivanje spomenika 2016. godine Igor Krajcar/AMZ