Brončanodobna ostava u Dežmanovoj ulici

Brončanodobna ostava u Dežmanovoj ulici – Spomenik vremenu i životu između Sljemena i Save

Čovjek zaboravlja, prostor pamti. Muzejska akcija Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. jednostavan je recept kojim se obilježava memorija prostora. Uzmite muzejski predmet, načinite njegovu kopiju te je u obliku spomenika postavite na autentično mjesto pronalaska uz kratak interpretacijski tekst – tako ste obilježili minuli trenutak i život što je utkan u mikrolokaciju. Tako ste muzealije oživjeli, prostor oplemenili. Posjedujete li još malko talenta za prostorno uređenje i urbanizaciju, zdravu, svježu ideju, eto zgodne intervencije. Muzejskom savjetniku Arheološkog muzeja u Zagrebu, Zoranu Greglu, ideja nije nedostajalo, dapače, ova opisana, rođena pred 32 godine te prelijepa u svojoj jednostavnosti, sasvim je njegova. Osjećaja za prostor i smisla za urbanu intervenciju arhitektu Željku Kovačiću nije nedostajalo. Nedostaju njih dvojica.

Prošlo je pet godina, postavljena su 3 spomenika, tiskan je jedan katalog od kada je Zoran iznad nas, a petka trinaestog, u kolovozu 2021., Zoranu se pridružio i Željko. Ostava u Dežmanovoj posljednji je spomenik kojeg je u sklopu muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo idejno riješio Željko Kovačić, a Nenadu i meni bila je čast realizirati Željkov idejni prijedlog. Velika čast koliko je veliko bilo i zadovoljstvo suradnje, rasprave ideja, razmjene mišljenja, neformalnih razgovora, svih gemišta i ribica između peškarije i Sv. Marije, prijateljstva sa Željkom.

Brončanodobna ostava u Dežmanovoj ulici petnaesti  je spomenik postavljen u sklopu muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. Ukopana od strane lokalne zajednice prije 3200 godina kao svojevrstan duhovni ili materijalni, svakako kolektivni zalog tadašnjih žitelja na obroncima Medvednice, ostava je svjetlo dana nanovo ugledala u kolovozu 1949. godine kada je slučajno otkrivena prigodom iskopa temelje zgrade Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske u Dežmanovoj 6. Savjesni udarnici, radnici građevinskog poduzeća „Udarnik“, uočili su antikne predmete o čemu su obavijestili mjerodavne službe. Kustosice Arheološkog muzeja u Zagrebu reagirale su promptno, izašle na gradilište, dokumentirale zatečeno stanje, intervjuirale obzirne radnike odavši im javno priznanje, preuzele i objavile predmete u stručnoj literaturi pospremivši ih potom u siguran mrak muzejske čuvaonice.

Lovoriko koplje, dva grumena bakrene sirovine, velika igla kaneliranog vrata te četiri fragmentirana srpa, sve redom neživi predmeti, socijalno istrošeni, neuporabljivi, dotrajali, disfunkcionalni, društveno mrtvi, ovog su svibnja, doduše u vidu svojih kopija, ponovno ugledali danje zagrebačko svjetlo na istom onom prostoru gdje ih je neka prijašnja zajednica založno ukopala.  Aktualna zajednica što danas živi na tim istim obroncima Medvednice vratila ih je na autentično mjesto njihova zakapanja, kao javni spomenik, postavljen na javnoj površini, u koordinaciji javnih institucija, javnim novcem, na dobrobit  javnosti, želimo vjerovati. Mala je to prostorna intervencija u živuće gradsko tkivo, mali korak muzejskih predmeta u urbanu vitalnost, blag dašak muzealnosti na malom travnatom platou ispred Dežmanove 6. Jednostavna ideja, gotovo neznatna prostorna intervencija. Puki spomenik tek možda može doprinijeti šarmu Dežmanove, tek možda može biti memorija vremena koje je, uče nas, samo mjera za promjenu u prostoru. Ovaj spomenik je apoteoza životu. Apoteoza životu što besprekidno kruži upisan u vječni prostor između Sljemenskog tornja i Mosta mladosti.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu

Autori teksta: Ozren Domiter i Nenad Jandrić

Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš

Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić

Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Foto: I. Krajcar

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.