Akonija Salvija na Kaptolu

Spomenik supruzi kakvih je malo

Djelomično sačuvana nadgrobna ploča, s konca 1. st., nosi rijedak i poetičan epitaf koji u slobodnom prijevodu glasi: Akoniji Salviji, Gajevoj kćeri, (spomenik je dao izraditi) Gaj Julije Paterno, supruzi kakvih je malo.

Nadgrobna ploča pokojne Rimljanke Akonije Slavije uništena je, razbijena i prenamijenjena u građevinski element, vjerojatno u pokrov nekakvog stupa.

Pronađena je na području nadbiskupskog dvora na Kaptolu, a od konca 19. stoljeća čuva je Arheološki muzej u Zagrebu.

Akonija Salvija vjerojatno je pokopana nedaleko od današnjeg zagrebačkog Kaptola, a za sobom je ostavila ožalošćenog supruga koji ju je opisao rijetkim i neustaljenim epitetom rarissima (lat. rara = rijetka –  lat. rarissima = najrjeđa – eng. the rarest one). S čitavog prostora Rimskog Carstva znano je tek 83 spomena ovog pridjeva na nadgrobnim spomenicima, a samo njih 17 opisuje supruge kao najrjeđe.

Ime Akonija Salvija, u rimskom imenskom sustavu, jednoznačno upućuje kako je Akonija gentilicij, što znači da je rođena u obitelji Akonija, dok je Salvija ime koje su joj nadjenuli, odnosno za nju izabrali njeni roditelji, tata Gaj Akonije i mama čije ime ne možemo znati. Djevojčica nazvanih Salvija na prostoru Panonije relativno je malo, dok je to žensko ime mnogo češće u sjevernoj Italiji odakle njen otac vjerojatno vuče porijeklo. Zahvaljujući ovom spomeniku možemo pretpostaviti kako je naša Akonija Salvija možebitno rođena u Panoniji od roditelja porijeklom iz sjeverne Italije.

Salvijin udovac nosi prilično uobičajeno ime i prezime (Gaj Julije) dok je njegov nadimak Paterno specifičan za Italiju, Galiju ili Hispaniju pa možemo pretpostaviti kako je iz neke od tih provincija doselio u Panoniju gdje je upoznao i oženio lokalnu djevojku Akoniju Salviju.

Povodom 900. rođendana grada Zagreba, na ljeto 1994. godine, kopija spomenika postavljena je na sjevernu Kaptolsku kulu, nedaleko mjesta gdje je ožalošćeni Rimljanin Gaj Julije Paterno, prije više od 1900 godina, oplakivao svoju pokojnu suprugu…. kakvih je malo.

Autori muzejske akcije: Zoran Gregl, Nenad Jandrić, Željko Kovačić, Ozren Domiter
Izrada odljevka: Salvimir Slaviček
Autor opisnog teksta: Ozren Domiter