Sopotska kultura

Sopotska kultura nastaje u istočnoj Slavoniji na temeljima kasne starčevačke kulture u razvijenom neolitiku pod snažnim utjecajem vinčanske kulture. Ime je dobila po nalazištu Sopot kod Vinkovaca. Prema postojećim apsolutnim datumima datira se od oko 5300. do 4400. godine pr. Kr. Rasprostirala se u većem dijelu sjeverne Hrvatske tijekom srednjeg i kasnoga neolitika.

Prodirući prema zapadu u područje sjeverozapadne Hrvatske sopotska je kultura došla u dodir s nosiocima korenovske kulture, što je oblikovalo regionalnu varijantu brezovljanski tip sopotske kulture. Ovu je kulturu potkraj neolitika smijenila regionalna varijanta lenđelskoga kulturnog kompleksa, koja označava kraj neolitika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a neolitik u istočnoj Slavoniji završio je sopotskom kulturom.

Sopotska kultura predstavnik je klasične zemljoradničke neolitičke poljoprivrede. Karakterističan oblik naselja su ovalne, dulje vremena nastanjivane, višeslojne gradine, često utvrđene jarkom ili palisadama. Naselja su zbijenog seoskog tipa s nadzemnim kućama pravokutnog oblika, obično s jednom ili dvije prostorije, ali zabilježeno je i postojanje zemuničkih objekata.

Na sopotskim nalazištima pronađen je izuzetno velik broj kamenih predmeta. Nalazi od opsidijana - crne ili sive staklaste stijene vulkanskog podrijetla i nakita od fosilne školjke kopitnjak - spondylus (lat. spondylus gaederopus) pokazuju intenzivnu trgovačku razmjenu s udaljenim krajevima. 

Tijekom mlađeg kamenog doba i bakrenog doba školjka spondylus je omiljeni materijal za izradbu nakita, npr. narukvica. Idoloplastika je rijetka u sopotskoj kulturi, no određena antropološka obilježja vidljiva su na amuletima, koji su probušeni tako da se kroz njih mogla provući uzica.

Potkraj neolitika čovjek je zakoračio u tehnološke procese proizvodnje metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra. U sopotskoj kulturi koja živi izvan rudnih područja do sada nije pronađeno bakrenih predmeta, za razliku od vinčanske kulture, koja je nastanjivala rudonosna područja te izrađivala prve bakrene predmete.