Skulptura

Istančana i profinjena staroegipatska likovna umjetnost u skulpturi pokazuje stanovite posebnosti, primjerice nastojanje na strogim kanonima proporcija i simetriji, isticanje voluminoznosti i nepokretnosti prikazanih likova.

U zagrebačkoj zbirci skulptura je zastupljena s nekoliko zanimljivih spomenika. Gotovo svi kipovi su fragmentarni. Glava sfinge (odnosno faraonski portret) jedan je od najljepših predmeta u zbirci. Usporedbom s drugim spomenicima iz vremena 18. dinastije može se zaključiti da je nastala u vrijeme Amenhotepa II (1427. – 1400. g. pr. Kr.), dakle, u vrijeme prvog procvata Novog kraljevstva, koji je malo kasnije prekinut krizom u vrijeme Amarne. Umjetnost 18. dinastije još uvijek je poštovala klasične kanone i manire izvorne umjetnosti nastale u Starom i Srednjem kraljevstvu.

Glava Sfinge od šarenog asuanskoga granita s faraonskim klaftom i ureusom, te s lažnom bradom kao i većina takvih spomenika ima oštećen nos i dijelove površine lica. Fragment kipa očuvao je, međutim, bitan zapis o faraonskoj umjetnosti tog razdoblja.

Kubni kip Đed-Ptah-jufankha također je fragmentaran. Ovaj tip spomenika prikazuje čovjeka koji sjedi zgrčenih nogu, a ruke drži na koljenima, tako da njegovo tijelo čini kubus. Iz kubusa u kojem se udovi stapaju s tijelom ističe se samo glava. Na takav kubus obično su ispisani tekstovi u čast osobe kojoj je spomenik posvećen. Spomenici toga tipa mogli su biti oblikovani još i kao stelofori (nositelji stela). No, kako kipu Đed-Ptah-jufankha nedostaje prednja strana, to nije moguće znati. Kip svjedoči o umjetnosti saiskog razdoblja (664. –525. g. pr. Kr.) koja se nakon krize i pada Novog kraljevstva okreće arhaizaciji, pa je spomenike iz toga doba često teško razlikovati od onih iz vremena Starog kraljevstva. Ono što ih ipak čini prepoznatljivima jesu tekstovi i u njima saiska formula koja uključuje slavljenje lokalnoga gradskog božanstva.

Dakako, jezik je u prvih 2000 godina postojanja uljudbe starog Egipta pretrpio korjenite transformacije, što je olakšavajuća okolnost pri datiranu pisanih spomenika. Tekst posvećen vlasniku i njegovoj duši nalazi se na poleđini i postolju kipa, a iz njegova sadržaja slijedi da je Đed-Ptah-jufankh bio svećenik i sudac u Ptahovom hramu i imao važne funkcije u 15. nomu (gr. nomos - jedinice lokalne uprave) Donjeg Egipta. Kip je crne boje, a crte lica ovog Egipćanina čije ime otprilike znači "Ptahova riječ je njegov život", nešto su grublje, iako je sama izrada fina.

U postavu zbirke je i granitni ulomak koji prikazuje tijelo i ruke Ozirisova ili faraonskog kipa. U rukama na prsima vide se vladarski atributi - kuka i pastirski štap. Na leđima kip ima kraći hijeroglifski zapis u kojem se u dva vertikalna reda spominje "Kraljevska žrtva Ozirisu gospodaru svete zemlje" i "Kraljevska žrtva Ozirisu koji je na čelu Amentija". Kip je nastao u vrijeme Novog kraljevstva (1550. – 1069. g. pr. Kr.).

Fragmentarno je i postolje stojećeg kipa na kojem se vidi desno stopalo. Riječ je o spomeniku princa ili upravitelja noma Pairkapa od crnog kamena na kojem je s tri strane urezan hijeroglifski tekst. Fragment je visine 19 cm, a kip je mogao biti visok oko 1,5 m. Datiran je u kasno razdoblje (747. – 332. g. pr. Kr.). Kipovi muškarca koji drži posudu za ritualno pranje i žene koja sjedi nešto su slabije umjetničke vrijednosti, koji su, međutim, u cijelosti očuvani.

Glava sfingeGLAVA SFINGE
crvenkasti granit
visina 20,5 cm
širina 25 cm
18. dinastija
(1550. – 1295. g. pr. Kr.)

Na glavi je uobičajeni faraonski klaft (pokrivalo za glavu) s vodoravnim crtama i ureusom (glava i prednji dio kobre) na čelu. Klaft se spušta iz ušiju prekrivajući i ramena. Na desnoj strani spomenika očuvan je i komad ramena. Uz ostala faraonska znakovlja uočljiva je i tipična brada. Kip je izrađen od ružičastog asuanskoga granita. Mogao je biti glava faraonske sfinge ili naprosto statue faraona. Glava najvjerojatnije prikazuje faraona Amehotepa II (1427. – 1400. g. pr. Kr.).

Kubni kip Đed-Ptah-jufankhaKUBNI KIP ĐED-PTAH-JUFANKHA
kamen crne boje
visina 40 cm
širina 17,5 cm
saisko razdoblje
(664. – 525. g. pr. Kr.)

Crni kubni kip (fragmentaran) bez prednjeg dijela tijela i nogu Ðed-Ptah-jufankha, na kamenom postolju. Umjetnička manira, oblik lica, dužina perike i tekst na poleđini otkrivaju da je nastao za 26. saiske dinastije. Tekst na leđima kipa u dva vertikalna retka i na stražnjoj strani postolja (također u dva retka) sadrži ime dedikata. Riječ je o Ðed-Ptah-jufankhu, sinu Nefer-renpet iz 15. donjoegipatskog noma.

Prijevod teksta - na leđima: Graditelj u službi palače, sudac u Ptahovu hramu Ðed-Ptah-jufankh, sin Nefer-renpet. Neka gradski bog stane iza njega kao što je njegov ka ispred njega koji je Heliopolitanac, onaj čija je riječ istinita. Na postolju: ... gospodar ... noma daje njima ... tisuću kruhova, tisuću vrčeva piva, tisuću u mesu goveda i guske, tisuću u platnu, tisuću u tamjanu, tisuću u svim lijepim i čistim stvarima ...u nomu Per-Ðehuti-vep-rehut ... duši graditelja u službi palače u Hnumovu gradu, sucu u (božjem hramu) ...

Ozirijanski torzoOZIRIJANSKI TORZO
granit
visina 30 cm
širina 25 cm
Novo kraljevstvo
(1550. – 1069. g. pr. Kr.)

Fragment faraonskog spomenika od kojeg je sačuvan samo torzo. Kip prikazuje faraona u liku boga Ozirisa s faraonskim znakovljem u prekriženim rukama. Osim ruku, s prednje je strane vidljiva ogrlica, a na leđima kipa je kraći hijeroglifski zapis. Tekst je uklesan u dva okomita retka. S prednje strane kipa na desnoj ruci je narukvica, a dobro se vidi i vrh lažne faraonske brade.

Fragment stojećeg kipa PairkapaFRAGMENT STOJEĆEG KIPA PAIRKAPA
kamen crne boje
visina 18,5 cm
širina 30,3 cm
saisko razdoblje
(664. – 525. g. pr. Kr.)

Postolje kipa koji je prikazivao stojećeg čovjeka. Vjerojatno je riječ o važnoj osobi, budući da se na statui nalazi titula hatia koja u prijevodu označava "princ" ili "upravitelj noma". Ime mu je bilo Pairkap. Od kipa na postolju je preostalo samo stopalo, no taj detalj i kratak tekst na stražnjoj strani daju dovoljno podataka prema kojima se može zaključiti da je spomenik nastao u kasnijoj fazi saiskog razdoblja ili neposredno nakon njega, tj. oko 380. – 342. g. pr. Kr. Stup koji je sa stražnje strane držao konstrukciju kipa bio je vjerojatno nadopunjen bočnim zidom koji je mogao stajati između noge u iskoraku (koja nedostaje) i one koja služi kao oslonac.

Prijevod teksta: Upravitelj faraonskih posjeda Pairkap, blaženi gospodar. Sretan u svojoj grobnici u Gornjem Egiptu. Daje on svom mirnom pratitelju, blaženoj duši upravitelja ...Duši glavnog čuvara pečata koji je u Mendesu. Lijepo je ime njegovo. U toj zemlji vječna je duša njegova.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje