Kanopske vaze

U kanope ili kanopske vaze odlagani su unutarnji organi izvađeni iz mumija. Arheološki muzej u Zagrebu ima reprezentativnu zbirku kanopa koje ne svjedoče samo o pogrebnim običajima, već i o vještini egipatskih umjetnika.

Pojedine kanope izrađene su vrlo maštovito, s dosta detalja. Primjerice, glava božanstva s ljudskim likom Imseta katkad ima vrijednost jednog portreta. Na profinjen i plastičan način često su se izrađivale i glave (poklopci vaza) ostala tri božanstva. S obzirom na to da je zbirka nabavljena otkupom, a ne terenskim istraživanjem, obično je teško sa sigurnošću povezati poklopce i vaze. To je što se tiče zagrebačke zbirke moguće tek za manji broj primjeraka. Štoviše, pogreške su se javljale već u produkciji tih vaza, jer su česti slučajevi da se vaza posvećena jednom od Horusovih sinova u hijeroglifskom zapisu posvećuje nekom drugom od četiri. Stoga su neki od tih predmeta izloženi isključivo u estetskom, a ne arheološkom kontekstu.

POKLOPAC KANOPE S GLAVOM SOKOLA
vapnenac
visina 13,5 cm
širina 11 cm
treće međurazdoblje
(1069. – 747. g. pr. Kr.)

Poklopac s likom zaštitnog demona Kebehsenufa (sokolskog božanstva) finih linija.

PSEUDOKAMOPA U LIKU MAJMUNA
vapnenac
dimenzije 24,5 x 12 cm
treće međurazdoblje
(1069. – 747. g. pr. Kr.)

Pseudokanopa izrađena od jednog komada kamena s licem zaštitničkog demona Hapija. Majmunsko lice obojeno je crveno. Bez natpisa.

KANOPSKA VAZA S LJUDSKOM GLAVOM
alabaster
širina dna 21 cm
visina 29 cm
18. dinastija
(1550. – 1295. g. pr. Kr.)

Kanopa od alabastra ima urezan hijeroglifski zapis te poklopac u obličju ljudske glave koja prikazuje Imseta - jednog od četiriju duhova (četiri Horusova sina) koji čuvaju nutarnje organe smještene u te posude prilikom postupka mumifikacije. Međutim, tekst ga identificira kao Kebehsenufa, što znači da glava možda izvorno ne pripada ovoj kanopi. Tekst je urezan u četiri vertikalna retka, a sadrži izričaj božice Neit. J. M. Saleh otkrila je na njemu ime pisara Kase. Način izrade karakterističan je za 18. dinastiju.