Papirusi

U stalnom postavu zagrebačke Egipatske zbirke nalazi se desetak papirusa. Uglavnom je riječ o Knjigama mrtvih – opusu pogrebne literature koji se ostavljao u grobnice kako bi ti tekstovi služili kao vodiči po drugom svijetu.

U zagrebačkoj zbirci zastupljena su sva tri egipatska pisma: hijeroglifsko, hijeratsko i demotsko. Osobitu pozornost privlači Knjiga mrtvih na hijeratici, gotovo četiri metra duga, a posvećena je Padiašakhetu. Riječ je o pogrebnom tekstu iz ptolemejskog razdoblja (332. – 30. g. pr. Kr.) koji se sastoji od dvadesetak izabranih poglavlja i vinjete koja prikazuje vaganje pokojnikova srca pred velikim Ozirisovim sudom.

Zanimljiv je i veliki mitološki papirus s prizorima iz Am Duata (Knjige o onome što je u Duatu), napisan kurzivnim hijeroglifskim pismom, u kojem se ne nalazi ime osobe kojoj je tekst posvećen. Vjerojatno je riječ o serijskoj proizvodnji, pa je ime pokojnika trebalo biti nadodano kad se papirus proda naručitelju. Prikazan je prolazak solarne barke na kojoj putuje i duša pokojnika kroz dvanaest noćnih sati, tijekom kojih se ta barka susreće s raznim demonima donjeg svijeta. Nakon toga duša se ponovno rađa zajedno sa Suncem, što prikazuje skarabej (simbol izlazećeg Sunca) na desnoj strani velike kartuše u koju je smješten cijeli prizor.

Knjiga mrtvih Di-Khons-tjaua ukrašena je iznimno lijepom vinjetom koja prikazuje Sunčevu barku i Ozirisa. Vlasnik papirusa prikazan je kako vesla barkom na kojoj sjedi Ra, a barka se približava gospodaru drugog svijeta - Ozirisu.

Za demotski papirus u stalnom postavu zbirke pretpostavlja se da je riječ o fragmentu papirusa koji sadrži protokol procesije jednog vjerskog obreda. Prema nekim indicijama, drugi se dijelovi istog papirusa čuvaju u Rio de Janeiru.

Uz dio posvećen pisanju je pisarski pribor iz doba Novog kraljevstva (1550. – 1069. g. pr. Kr.) koji se sastoji od drvene kutije s drvenim štapićima za pisanje. Na kutiji su dvije okrugle rupice u kojima se držala crna i crvena tinta. Rupice su zaokružene zaštitnim simbolima – kartušama. Na poleđini pisarske palete napisan je hijeratski tekst koji nije čitljiv.

Detalj knjige mrtvih Di-Khons-tjaua s hijeratskim pismomKNJIGA MRTVIH DI-KHONS-TJAUA (papirus Zagreb 603)
papirus
dužina 61 cm
širina 13 cm
treće međurazdoblje
(1069. – 747. g. pr. Kr.)

Fragment Knjige mrtvih na horizontalnom duguljastom papirusu napisanom hijeratskim pismom. S desne strane horizontalni tekst koji u osam redaka teče zdesna nalijevo. Na lijevoj strani papirusa prikaz solarne barke koja slijeva nadesno plovi prema bogu Ozirisu. Na barci su dedikat koji vesla, bog Ra u obliku čovjeka s glavom sokola i ptica Benu. Ispred umrloga još je i žrtveni stol s darovima. Oziris stoji između simbola jabet i đed, držeći u rukama štap uas i faraonske palice heka i neheh. Vinjeta odgovara poglavljima 50. (ili 79.) Knjige mrtvih. Knjiga je posvećena čovjeku imenom Di-Khons-tjau.

KNJIGA MRTVIH (Papirus Zagreb 597)
papirus
dužina 54 cm
visina 19,5 cm
treće međurazdoblje
(1069. – 747. g. pr. Kr.)

Papirus predstavlja fragment pogrebnog teksta iz verzija Knjige mrtvih koju su stari Egipćani nazivali Am Duat ("Knjiga o onome što je u Duatu"). Riječ je o inačici pogrebnog teksta koja se izvorno javlja u vrijeme 18. dinastije, i to u izgledu zidnih slikarija u faraonskim grobnicama. S desne strane sijedi Ptah-Sokar(-Oziris). Iza njega slijedi velika kartuša u kojoj su prizori iz Amduata u četiri vertikalne linije.

Detalj knjige mrtvih Iđedtu-Khonsu-khepera s hijeroglifskim pismomKNJIGA MRTVIH IĐEDTU-KHONSU-KHEPERA (Papirus Zagreb 601)
papirus
dužina 193 cm
visina 25 cm
treće međurazdoblje
(1069 – 747. g. pr. Kr.)

Fragment Knjige mrtvih koja se sastoji iz vinjete i četiri okomita stupca teksta pisana zdesna nalijevo, svaki u 15 redaka. Papirus je posvećen pisaru i Amonovom svećeniku Iđedtu-Khonsu-kheperu. Sadrži poglavlja: 23, 24, 25, 26, 28, 27 i 162. Na vinjeti s kratkim hijeroglifskim tekstom, dedikat prinosi žrtve pred bogom Ra-Horakhti-Ozirisom, koji ima glavu sokola (na njoj je solarna ploča) i tijelo mumificiranog čovjeka. Većina izričaja posvećena je zaštiti srca. Naslovi prvih dvaju poglavlja napisani su crvenom tintom, dok je ostatak teksta napisan crnom. U tekstu mjestimice ima oštećenja. Teoforno ime vlasnika sadrži i ime boga Khonsua koje je na vinjeti napisano na početku imena. U samom tekstu otkiva se pravi način čitanja imena.

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje