Brončani kipovi

Od bronce tehnologiju lijevanja koje su Egipćani usavršili u vrijeme ranih dinastija najčešće su izrađivani mali kipovi bogova koji su najvjerojatnije bili izloženi na kućnim oltarima, na sličan način i s istim značenjem kao što kršćani katkad u svojim kućama drže slike svetaca i biblijskih likova, odnosno raspela ili statuete Majke Božje.

Tehnologija izrade bronce nije bila skupa i mogle su se primijeniti metode punog lijeva ili tzv. metoda izgubljenog voska. Bronca se lijevala u kalupe od drva ili kamena pa se može govoriti o serijskoj proizvodnji. Najvjerojatnije je svako urbano središte u faraonskom Egiptu imalo poneku ljevaonicu.

Osim kućnih oltara, kipići božanstava mogli su poslužiti i kao zavjetni darovi, odnosno kao ukrasni detalji pri uređivanju interijera. Zahvaljujući suhoj egipatskoj klimi ti predmeti, unatoč vrlo velikoj starosti, nisu uništeni korozijom, iako ih je potrebno redovito restaurirati i konzervirati kako bi se procesi na njihovim površinama usporili.

U Arheološkome muzeju u Zagrebu čuva se znatan broj (oko stotinu) najrazličitijih brončanih predmeta. Među njima, osim kipova božanstava koji čine većinu fundusa, mogu se naći i situle, postolja kipova, brončani dijelovi velikih struktura (krune, ureusi itd.) i drugo.

Što se kipova bogova tiče, oni su izvorno bili uvijek obojeni ili ukrašeni inkrustacijama i pozlatom. Na pojedinim predmetima ti su ukrasi još zamjetljivi. Najzastupljeniji su kipovi boga zagrobnog života Ozirisa, tog omiljenog boga Egipćana, čija popularnost nije prestala od početka do kraja dinastijskog razdoblja. Tu su i kipovi Ozirisove žene Izide koja doji Horusa mlađeg, te ptolemejskog Harpokrata – helenističkog božanstva koja predstavlja inačicu Horusa mlađeg, boga koji se inkarnira u osobi faraona. Tu je, također, nekolicina kipova vrlo popularnog Tota – boga mudrosti i izumitelja pisma, u obličju ptice ibis koja je bila njegova sveta životinja.

Statuete su izrađene s velikom preciznošću i mnoštvo detalja, a njihove atribucije mogu se iščitavati iz njihovih oblika koji su za stanovnike Kemeta (izvorno ime starog Egipta) imali osobita simbolična značenja.

Tri statuete mačaka i glava mačke predstavljaju jednu od teofanija ratničke božice Bastet iz grada Bubaste na sjeveru Egipta u nilskoj delti. Riječ je o solarnom božanstvu, jer u egipatskoj mitologiji bog Sunca Ra, kako bi pobijedio zmiju mraka i kaosa Apepa, uzima lik mačke. Stoga je sveta životinja bio mungos (ihneumon) koji je u zbirci zastupljen kao zasebno božanstvo.

Još jedan kip Bastet prikazuje božicu u liku žene s mačjom glavom. No, ova statueta nije od bronce već od legure zlata. U zbirci se nalaze i tri statuete Apisova svetog bika, povezanog s kultom koji svoj vrhunac dostigao u kasnom razdoblju. O svetim Apisovim bikovima pisao je i Herodot, koji je u Egiptu boravio u 4. stoljeću prije Krista.

STATUETA APISOVA BIKA
bronca
dužina 10,2 cm, visina 8,8 cm
kasno razdoblje
(1070. – 332. g. pr. Kr.)

Apisov sveti bik stoji na šupljem postolju s dva klina. Nedostaje mu solarna ploča na glavi. Na površini kipa nema rezbarija.

STATUETA IZIDE-HATOR
bronca
visina 16,2 cm
ptolemejsko razdoblje
(332. – 30. g. pr. Kr.)

Božica sjedi i desnom rukom pridržava lijevu dojku koju nudi Harpokratu koji sjedi u njezinu krilu. Izida ima sve atribute - krunu s kravljim rogovima između kojih je sunčana ploča, a sprijeda ureus, te periku. Odjevena je u dugu usku haljinu. Oči su izrađene od zlata. Noge joj leže na postamentu s dugačkim klinom.

STATUETA OZIRISA
bronca
visina 18,5 cm
ptolemejsko razdoblje
(332. – 30. g. pr. Kr.)

Bog Oziris stoji na širokom klinu i u rukama drži faraonske atribute flagellum i pastirski štap. Na glavi mu je kruna atef. Lijevo pero je pri vrhu malo oštećeno. Fina izrada i ostaci pozlate po cijelome tijelu.

GLAVA MAČKE
bronca
visina 5,2 cm, širina 6 cm
kasno razdoblje
(1069. – 332. g. pr. Kr.)

Glava je vjerojatno bila dio kipa posvećenog mačjoj božici Bastet iz grada Bubaste. Linije su vrlo jasne, a sastav bronce odgovara drugim predmetima iz staroegipatske produkcije.

Statueta mačkeSTATUETA MAČKE
bronca
visina 14 cm
ptolemejsko razdoblje
(332. – 30. g. pr. Kr.)

Kipić mačke, životinje božice Bastet iz Bubaste, koja sjedi jedan je od čestih motiva u starih Egipćana. Kipić je nastao lijevanjem metodom izgubljenog voska pa je iznutra šupalj. Na nogama i repu su manja oštećenja.

Statueta HarpokrataSTATUETA HARPOKRATA
bronca
visina 12,8 cm
ptolemejsko razdoblje
(332. – 30. g. pr. Kr.)

Mladi bog s dječačkom pletenicom prikazan je u iskoraku i postavljen na kvadratni postament. Nag je, a tijelo mu je oblikovano vrlo finim linijama. Na ustima drži prst desne ruke. Prikazan je bez ikakvog naglavka, a zelenkasta patina ostavlja dojam da ima kosu. Oči su izrađene inkrustracijama od zlata. Pri analizi bronce u njoj je otkriven postotak zlata.

STATUETA AMONA
bronca
visina 18 cm
kasno razdoblje
(1069. – 332. g. pr. Kr.)

Kip Amona fine izrade, ali s dosta oštećenja. Nedostaje mu desna podlaktica, lijeva potkoljenica i gornji dio krune. U desnoj ruci vjerojatno je držao štap, a u lijevoj simbol života ankh. Oči su izvađene, a faraonska brada je ostala sačuvana. Kip je iznutra šupalj, što znači da je lijevanje izvršeno tzv. metodom izgubljenog voska.

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje