Ulomak grede s natpisom iz Lobora

U Loboru je 1946. godine pronađen ulomak grede (arhitrav) oltarne ograde s natpisom. Ulomak je oštećen na rubovima, a ukrašen je u tri pojasa. Gornji je ukrašen kukama udesno, donji dvoprutom pletenicom s istaknutim okom, a u sredini je kvalitetnom rustičnom kapitalom uklesan natpis +SVMME (ispred njega križ). Natpis se tumači i čita kao skraćeni zaziv (invokacija) duljeg oblika In nomine summe Trinitatis ili još duljeg In nomine summe et individue trinitatis [U ime najvišeg/presvetog i jedinog Trojstva], poznatog u srednjovjekovnim ispravama. Ulomak grede pripadao je predromaničkoj crkvi sagrađenoj u prvoj trećini 9. stoljeća. Čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje je izložen u okviru stalnog postava Srednjovjekovne zbirke.

Lobor je smješten u Hrvatskom zagorju, pedesetak kilometara sjeverozapadno od Zagreba i jedan je od najznačajnijih lokaliteta sjeverne Hrvatske, a crkva Majke Božje Gorske zaštićeno je kulturno dobro.

Još od druge polovine 19. stoljeća u Narodni muzej (Arheološki muzej u Zagrebu) počeli su stizati različiti, slučajno pronađeni, arheološki predmeti s područja Lobora. Jedan od najljepših je antički nadgrobni spomenik (2. - 3. st.) s prikazom majke i dvaju sinova, pronađen 1857. g. u središtu današnjeg mjesta, koji je danas izložen u lapidariju Arheološkog muzej u Zagrebu.

Tridesetih godina 20. stoljeća skrenuta je pozornost na crkvu nakon otkrića gotičkih fresaka. Potaknut tim otkrićem, Konzervatorski zavod u Zagrebu obavljao je od 1946. do 1948. godine radove na otkrivanju i konzerviranju zidnih slika u crkvi. Tijekom tih radova konzervator Tihomil Stahuljak prepoznao je u kući nedaleko crkve ovaj ulomak kamene grede s natpisom +SVMME. No, unatoč tom nalazu, kao i pronalasku još kamenih ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom tijekom tih radova, nisu pokrenuta arheološka istraživanja. Sedamdesetih godina 20. stoljeća kustos Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu Marcel Gorenc obišao je čitavo mjesto i ispod gradine ustanovio antičke i srednjovjekovne nalaze.

Prva probna arheološka istraživanja provedena su tek 1998. godine, kada je lokalitet postao ugrožen raznim građevinskim djelatnostima, a u kontinuitetu se obavljaju od 2002. godine pod vodstvom Krešimira Filipeca (Arheološki zavod, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u sklopu sveobuhvatne sanacije i obnove postojeće gotičke crkve, oko crkve, unutar barokne cinkture i na pojedinim mjestima uz vanjski zid cinkture. Ta su dvadesetogodišnja istraživanja rezultirala bogatim saznanjima o kontinuitetu korištenja loborske gradine, o (antičkoj i srednjovjekovnoj) crkvenoj arhitekturi i pogrebnim običajima, kao i mnoštvom prikupljenog arheološkog materijala.

U suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Arheološkog zavoda FFZG-a ti se vrijedni i zanimljivi rezultati planiraju tijekom 2021. godine predstaviti javnosti putem izložbe s popratnim katalogom u okviru redovitog muzejskog programa.

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor