Reljef glave iz Rudina

Reljef kvadratične glave s izbrazdanim licem i bradom, kojemu je lijeva strana oštećena. Izbrazdano čelo je vodoravno, nos tubast s naznačenim nosnicama, a kratka usta plitko su urezana. Veliko obrubljeno oko ima plastično ispupčenu bjeloočnicu s usvrdlanom kružnom zjenicom, što je uočljivo i na drugome oštećenom oku.

Na južnoj padini Psunja, sjeverno od sela Čečavac i 25 km sjeverozapadno od Požege nalazi se arheološko nalazište Rudina s ključnim spomenikom romanike u Slavoniji - benediktinskom opatijom sv. Mihovila. Nalazište je sa sjeverne, istočne i jugoistočne strane utvrđeno jarkom, a sam je položaj poznat kao Crkvine, Crkvište ili Grad.

Toponim Rudina u ispravama se prvi put spominje 1210. g., a sama opatija 1250. godine u ispravi kralja Bele IV. Najvjerojatnije ju je osnovao ban Borić ili neki njegov izravni potomak, a predstavlja najstariju redovničku zajednicu na prostoru Požeške županije. Gradnja se datira u drugu polovinu 12. stoljeća. Opatija Rudina zasada predstavlja rijedak primjer arhitektonskog samostanskog sklopa izgrađenog u duhu romanike na rubnom području nekadašnje srednjovjekovne Slavonije. Sredinom 15. stoljeća stradala je prilikom provale Osmanlija u Požeštinu, a 1536. godine prestaje funkcionirati. Otkrivena je i opisana tek 1906. godine.

Prva sustavna istraživanja, koja su obuhvatila ostatke samostana, proveo je Gradski muzej Požega 1980. te od 1986. do 1989. godine. Potom je Institut za arheologiju od 2001. do 2003. godine proveo istraživanja manjeg opsega, dok od 2013. godine revizijska istraživanja i konzervatorsko-restauratorske radove kontinuirano provodi Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Ovaj je lokalitet znamenit postao prije svega zbog izrazito zanimljivih i jedinstvenih primjera kamene plastike. Kamene konzole bile su poznate i prije istraživanja jer su bile pronalažene po okolnim selima te ih je najveći broj sakupljen na taj način, dok su četiri konzole nađene prilikom istraživanja izvan apsida crkve. Reljefi „rudinskih glava“ smatraju se vrhunskim radom romaničke stilizacije, a do danas ih je pronađeno osamnaest.

Samo se jedna glava čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, jedna je u privatnoj zbirci, a ostale u Gradskom muzeju Požega. Izvorno obojene, ove su kamene konzole ukrašavale potkrovni vijenac apsida. Uvriježeno je mišljenje da su one potpuno jedinstvene te da je taj osebujni izraz nastao upravo na ovom području. Iako bez izravnih usporedbi, reljefni prikazi imaju uporišta u europskoj romaničkoj umjetnosti, poglavito u spomenicima 12. stoljeća.

Tijekom istraživanja pronađeni su brojni pokretni nalazi, od kojih je dosad obrađeno tek nekoliko skupina dok većina još čeka detaljnu znanstvenu obradu. Zanimljivost svakako predstavljaju i antropološke analize provedene na osteološkom materijalu iz grobova koje su pokazale sliku tipično samostanskog groblja jer odrasli muškarci predstavljaju veliku većinu pokojnika, a koji su za života imali kvalitetnu i adekvatnu prehranu te visoku razinu higijene.

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor