Idol iz Dalja

Antropomorfna keramička figurina, poznata kao Daljski idol, najpoznatiji je primjerak brončanodobne figuralne plastike s područja Republike Hrvatske. Figurinu je Arheološkom muzeju u Zagrebu poklonio gospodin Josip Skriva, a objavio ju je Viktor Hoffiler 1928. godine u Vjesniku Arheološkog muzeja u Zagrebu. Pravi kontekst pronalaska figurine nije poznat. Ona je pronađena na položaju Banjkas uz samu obalu Dunava. Figurina potječe iz sloja uništenog djelovanjem Dunava. Iako se ponekad može naići na tvrdnje da figurina potječe iz uništenog groba, takvu hipotezu nije moguće sa sigurnošću potvrditi.

Idol se datira u razdoblje srednjeg brončanog doba (1700.-1300. pr. Kr.) i povezuje s kulturnom grupom Dalj-Bijelo Brdo. Međutim, valja naglasiti da rasprostranjenost figurina ovog i sličnog tipa prelazi granice rasprostiranja spomenute kulturne grupe jer je slična figurina pronađena na lokalitetu Bapska-Gradac u Srijemu. Na brojnim lokalitetima u blizini sela Bapska pronađeni su ostaci srednjobrončanodobne kulturne grupe Belegiš I. Stoga se čini da se figuralna plastika ovog tipa na području istočne Hrvatske može povezati i s drugim kulturnim skupinama. Važno je naglasiti da najbolje paralele za idole iz Dalja i Bapske potječu s područja današnje Srbije, poput poznatog Kličevačkog idola ili Dupljajskih kolica.

Daljski idol fragmentiran je te mu nedostaje glava. Sačuvani dio figurine visok je oko 23 cm, a u donjem je dijelu širok oko 14,5 cm. Prikazana osoba obučena je u dugačku halju koja je ukrašena različitim urezanim ornamentima ispunjenima inkrustacijom. Ornamenti prikazuju predmete napravljene od bronce koji su stavljani na odjeću kao dio nošnje. Slični predmeti pronađeni su u srednjobrončanodobnim ostavama Lovas i Vukovar koje se također čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Iako se idol najčešće identificira kao prikaz žene, na njemu nisu jasno prikazane primarne seksualne karakteristike koje bi dozvolile takvu identifikaciju. Također, valja naglasiti da nošnju prikazanu na samom idolu nije moguće povezati niti s muškim niti sa ženski rodnim identitetom. Slične dugačke halje tipične su i za muške i za ženske pojedince srednjeg i kasnog brončanog doba na Balkanu, u Egeidi i Anatoliji. Nadalje, istovremena prisutnost muških i ženskih primarnih seksualnih karakteristika dokazana je na figurini u sastavu poznatih Dupljajskih kolica, koja okvirno datiraju u isti period kao i Daljski idol.

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor