Vizualizacija groblja pod tumulima na nalazištu Kaptol u Požeškoj kotlini
|
Vizualizacije s dva groblja pod tumulima Kaptol-Čemernica i Kaptol-Gradci u Požeškoj kotlini. Prve ideje vizualizacija i rekonstruiranja nalazišta stvorene su u okviru projekta "Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba па prostoru Podunavlja“ (akonim: Iron-Age-Danube), koji se provodio od 2017. do 2019. Projektom je stvorena jaka mreža institucija koje se bave upravljanjem i promocijom arheološke baštine na prostoru Podunavlja s namjerom osiguranja buduće podrške za daljnje održivo upravljanje i turističku upotrebu arheološke baštine. Novim projektom, koji se u Muzeju provodi od 2020. do 2022. naziva „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ (Danube´s Archaeological eLandscapes), stvorit će, između ostalog, novi sadržaji za posjetitelje koji će se temeljiti na vizualizacijama i novim načinima prezentacije arheoloških nalazišta i krajolika, a koji će uključivati tehnologije proširene i virtualne stvarnosti. Uz Kaptol, nalazište iz razdoblja starijeg željeznog doba (9. do 4. stoljeće pr. Kr.), bit će predstavljena i nalazišta iz drugih razdoblja pretpovijesti, poput starijeg kamenog i bakrenog doba. Usporedno sa stvaranjem novih digitalnih sadržaja, poput gore predstavljene animacije groblja pod tumulima s Kaptola, jedno od naših najznačajnijih željeznodobnih nalazišta predstavljeno je rutom „Putevima ratnika: starije željezno doba u Zlatnoj dolini“, osmišljene tijekom projekta Iron Age Danube, a također je i integralni dio međunarodne kulturne staze „Staza željeznog doba Podunavlja“ (Iron Age Danube Route), čiji je jedan od suosnivača i Arheološki muzej. Udruga Staza željeznog doba Podunavlja, u čijem su fokusu krajolici starijeg željeznog doba, služi kao platforma u sklopu koje će, ovu vrijednu arheološku baštinu učiniti vidljivijom i dostupnijom, istovremeno stvarajući gospodarsku i kulturnu dodana vrijednost današnjim stanovnicima regija u kojima se ono nalazi. Autor vizualizacije: Marin Mađerić, prema dokumentaciji i materijalima dr. sc. Hrvoja Potrebice, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za prapovijesna istraživanja |
