Arheološki projekt Lovas

ARHEOLOŠKI PROJEKT LOVAS
(LOVAS ARCHAEOLOGICAL PROJECT – LAP)

Područje oko sela Lovas, kao i istoimena općina, u literaturi se često navodi kao jedan od arheološki bogatijih dijelova zapadnog Srijema. Dio svog ugleda Lovas može zahvaliti iznimno značajnom nalazu ostave zlatnih i brončanih nalaza koja se čuva u Arheološkom muzeju Zagrebu. Arheološki nalazi iz Lovasa prvi su put postali poznati na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada ih je ondašnji župnik poslao današnjem Arheološkom muzeju u Zagrebu. Točnije, u razdoblju između 1895. i 1900. godine poznavanje arheološke građe s područja Lovasa većinom se temeljilo na slučajnim i sporadičnim nalazima koji su potom predani u ruke stručnjaka. Slična situacija nastavila se sve do listopada 1939. godine, kada je slučajno izorana vrijedna ostava brončanih i zlatnih predmeta iz srednjega brončanog doba. Nažalost, sustavna istraživanja većeg opsega na području Lovasa do sada su izostala iako, svakako, treba spomenuti terenske preglede provedene 1970. i 1972., kao i one provedene 2008. godine. Izuzev lokaliteta Kalvarija, Orlinac i Staro Groblje, koji su otprije zaštićeni kao kulturna dobra, u starijoj se literaturi rijetko spominju drugi lokaliteti.

Prvi pokušaj usustavljivanja arheoloških istraživanja na području Lovasa dogodio se 2011. godine, kada su djelatnici i suradnici Arheološkog muzeja u Zagrebu terenskim pregledom na području čitave Općine i probnim sondažnim istraživanjima na području zaštićenoga kulturnog dobra (Kalvarija–Orlinac–Staro Groblje) nastojali proširiti spoznaje o arheološkoj topografiji tog područja. Istraživanja su nastavljena 2017. godine te od onda teku kontinuirano.

U razdoblju između 2011. i 2020. godine na području Općine Lovas (sela Lovas i Opatovac) otkriveno je preko 20 novih arheoloških lokaliteta iz svih razdoblja ljudske povijest. Najveći broj utvrđenih lokaliteta na području Općine Lovas datira u razdoblja bakrenog, brončanog i mlađeg željeznog doba, a najzastupljenije je srednje brončano doba u koje datira i spomenuta ostava Lovas. Sva tri spomenuta razdoblja na području općine Lovas obilježili su slični obrasci naseljavanja. Najveća gustoća nalaza utvrđena je neposredno uz nekoliko vodenih tokova koji se sjeverno od Lovasa ulijevaju u Dunav. Aktivnosti u pretpovijesti bile su uglavnom fokusirane na relativno uskom, ali izduženom prostoru, prateći vodene tokove.

Valja naglasiti da do danas još nije pronađeno niti jedno veće centralno naselje iz razdoblja pretpovijesti, već se vjerojatno radilo o manjim grupama objekata koje su bile raštrkane u krajoliku. Ipak, najznačajniji lokalitet pronađen je na Kovačima. Prema sadašnjim spoznajama, radi se o manjem naselju ili grupi objekata. Položaj je naseljavan u bakrenom, srednjem brončanom i mlađem željeznom dobu.

Prilikom sondažnih istraživanja na najvišem dijelu položaja Kovači 2019. godine, pronađen je i najznačajniji nalaz istraživačkih sezona 2017.-2020. Pronađen je trojni grob iz razdoblja bakrenog doba (dvije žene i jedan muškarac), koji je moguće povezati s razdobljem kostolačke kulture (3300.-3000. pr. Kr. prema rezultatima C14 datiranja). Grob je pronađen u gotovo sterilnom sloju iznad zdravice, a nisu pronađeni nikakvi tragovi grobne rake. Uz pokojnike pronađen je samo jedan fragment posude kostolačke kulture.

Voditelj istraživanja: Filip Franković (Arheološki muzej u Zagrebu/Institut za pretpovijest, protopovijest i bliskoistočnu arheologiju u Heidelbergu)

Zamjenici voditelja istraživanja: Ana Đukić (Arheološki muzej u Zagrebu), Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu)

Partneri na projektu: Institut za klasičnu arheologiju Karlovog sveučilišta u Pragu, Općina Lovas

Fotografije: Filip Franković

Literatura:

Brunšmid, J. 1902. „Nahođaji bakrenoga doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja.“ Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva 6 (1902): 32–67.

Bunčić, M. 2007. „Topografija pretpovijesnih nalazišta u Vukovaru i okolici.“ Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 40(3): 35–72.

Dimitrijević, S. 1956. „Prilog daljem upoznavanju vučedolske kulture.“ Opuscula Archaeologica (Zagreb) 1: 1–67.

Đukić, A., F. Franković, i S. Mihelić. 2020. „Archaeological Topography of the Lovas Municipality in the Light of Research Conducted in 2011, 2017 and 2018.“ Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 53: 171–201.

Mihelić, S. 2012. „Lovas – Kalvarija – Orlinac – Staro groblje.“ Hrvatski arheološki godišnjak 8 (2011): 63–64.

Vinski, Z. 1958. „Brončanodobne ostave Lovas i Vukovar.“ Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 1: 1–34.

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje