Arheološki park Andautonija i projekt daljnjeg razvoja kao Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine

U dvorištu i vrtu župnog ureda, u samom središtu Ščitarjeva, na površini od oko 5.000 m², od 1994. god. može se razgledati dio rimskoga grada Andautonije. Istražena i konzervirana arhitektura muzeološki je prezentirana tako da posjetitelji obilaskom sačuvanih dijelova rimskih zgrada, uz koje su postavljene informativne ploče, mogu upoznati povijest Andautonije te obilježja pojedinih građevinskih struktura, ali i pojedine teme iz svakodnevnog života na ovom prostoru prije 2.000 godina.

U prezentaciji nalaza nastojali su se na razumljiv način i uz minimalne rekonstrukcije predstaviti otkriveni objekti (zgrade, ulice i trijemovi) i građevinski elementi (pragovi, hipokaust, svodovi, polukružni bazeni i dr.), a također i njihovi međusobni odnosi, faze izgradnje te preslojavanje grobljanskih objekata kasnijom izgradnjom. Informativne ploče s tekstovima, tlocrtima, crtežima, fotografijama i trodimenzionalnim kompjutorskim rekonstrukcijama pružaju niz podataka o povijesti i statusu grada te o funkciji i izgledu pojedinih zgrada i građevinskih struktura.

Muzeološka prezentacija Arheološkog parka Andautonija, koji je otvoren 1994. godine nadopunjuje se svake godine novim sadržajima i ponudom, pa je tako neposredno uz prezentirani lokalitet postavljen i niz rekonstrukcija (rimska kuhinja, žrvanj, dizalica i sl.) i sadržaja kojima se želi predstaviti svakodnevni život i proizvodnja u rimskom gradu (rimska odjeća, obuća, hrana, alati). Omogućen je i obilazak sjevernog dijela rimskoga grada, gdje su informativnim pločama obilježeni položaji arheoloških istraživanja. Od 2000. godine u suradnji s Likovnim studijem iz Zagreba započet je projekt vizualnog identiteta Arheološkog parka u okviru kojeg se svake godine realiziraju novi sadržaji (suveniri, publikacije i informativne ploče).

Paralelno se realizira i projekt Andautonija za djecu, kojim se obogaćuje ponuda namijenjena djeci predškolske i školske dobi (nove radionice i igraonice, informativne ploče, didaktičke rekonstrukcije, suveniri). Sadržajima prilagođenim djeci želi se potaknuli interes kod najmlađih, istraživački duh te razviti briga za kulturnu baštinu, kao i navika posjećivanja kulturno-turističkih destinacija. U proteklih 13 godina Ščitarjevo je obišlo mnogo posjetitelja, a nakon što se od 2002. godine organiziraju Dani Andautonije (manifestacija povodom proljetnog otvorenja Arheološkog parka), znatno se povećao broj pojedinačnih i grupnih posjeta. Mnogo organiziranih skupina iz zagrebačkih i velikogoričkih škola posjećuje Ščitarjevo u sklopu terenske nastave, a osim stručnog vodstva po lokalitetu, đacima je omogućeno sudjelovanje u radionicama i igraonicama u kojima mogu iskopavati, sastavljati posude, igrati rimske igre, oblačiti rimsku odjeću i sl. Dosadašnja iskustva su pokazala da posjetitelji traže i druge sadržaje uz arheološke nalaze, a zainteresirani su i za boravak u prirodi i povijest i život ovog kraja. S druge strane, stanovnici sela Ščitarjeva postali su svjesni prostora na kojem žive, odnosno povijesno-kulturne važnosti ovog područja. Zbog svih ovih okolnosti, a ponajprije zbog mogućnosti koje pruža Ščitarjevo s okolicom, sa svim kulturno-povijesnim zanimljivostima, u gotovo nedirnutom pejsažu zagrebačke Posavine, izrađen je projekt daljnjeg razvoja Arheološkog parka prema kojem se planira organizirati ovaj prostor kao Ekomuzej ščitarjevačke Posavine (autori: Dorica Nemeth-Ehrlich, Dora Kušan Špalj), a u skladu s principima suvremene muzeologije. U posljednjih dvadesetak godina razvija se nova muzeologija, tzv. ekomuzeologija, koja se koristi potencijalom muzeja kao pozitivnom društvenom snagom koja se aktivno uključuje u zajednicu. Ekomuzeologija tretira baštinu kao cjelovit fenomen, gdje muzej postaje aktivni sudionik u društvu pomažući ljudima da shvate svoju prošlost, ali i sadašnjost te tako utječe i na razvoj u budućnosti.

Ekomuzej ščitarjevačke Posavine bio bi muzej bez zidova i krova, bez tradicionalne zbirke, smješten na prostoru Ščitarjeva i okolnih sela, veličine oko 16 km² koji je u Prostornom planu Zagrebačke županije određen za arheološko područje. Njegovu zbirku činile bi sve građevne strukture, vode, pejsaž, biljke, životinje, kao i sve aktivnosti ljudi koje svjedoče o životu na ovom prostoru. Na prostoru između rijeke Save na sjeveru i istoku te linije Petina - Selnica - Črnkovec - Lekneno na jugu i linije Petina - Kosnica - rijeka Sava na zapadu vidljivi su i danas elementi antičke urbanizacije, koju osim gradske jezgre čine i prilazne rimske ceste, nekropole, gospodarstva i drugi prigradski sadržaji koji su izuzetno dobro sačuvani jer ovaj prostor nakon rušenja Andautonije u 5. st. nije ponovno urbaniziran. Na cijelom ovom prostoru, osim arheoloških postoji i niz kulturno-povijesnih vrijednosti, a posebna zanimljivost je tradicijska drvena posavska arhitektura. Zbog toga u muzeološku prezentaciju, osim dijelova rimskoga grada u samom Ščitarjevu, treba uključiti i prateće sadržaje prigradskog područja, kao i sve kulturno-povijesne i pejsažne vrijednosti, označavanjem i prezentiranjem svih atraktivnih sadržaja.

Tako bi se u okviru glavnih tematskih cjelina (arheologija, etnologija, povijest, kultura, priroda) prezentirala kulturna i prirodna baština te razna događanja kao i edukacijski i turistički programi. Bio bi to i znatan doprinos lokalnoj zajednici poboljšanjem kvalitete života te poticanjem obiteljskog poduzetništva.

U Ekomuzeju moguće je obrađivati različite teme koje su zanimljive za ovo područje kao što je npr. endemska biljka kockavica, seljenje ptica, pomicanje i važnost rijeke Save, divlji deponiji itd. Važna komponenta je i znanstveni i istraživački rad u okviru svih tematskih cjelina čiji rezultati doprinose interdisciplinarnom pristupu ukupnoj problematici ovog područja. Obilazak Ekomuzeja organizirao bi se pješačkim i biciklističkim stazama, a posebna atrakcija bila bi obilazak konjima i kolima. Planira se izgradnja i korištenje postojećih objekata kao didaktičko-izložbenih prostora, odnosno kao informativnih centara, gdje bi se uz odgovarajuću multimedijsku prezentaciju izložio pokretni arheološki i etnološki materijal, prezentirale osobitosti biljnog i životinjskog svijeta ovog dijela Posavine te obilježja krajobraza.

Ugostiteljski objekti s ponudom rimske i domaće hrane usko bi bili povezani s prezentacijom rimske i današnje poljoprivrede i gospodarstva. Posebni naglasak bio bi i na tradicionalnom i današnjem životu sela Ščitarjeva kako bi se stanovnici aktivno uključili u rad i razvoj Ekomuzeja (uzgoj i držanje posavskih konja, ekološka poljoprivreda, očuvanje narodnih pjesama i plesova i sl.), a predstavili bi se i današnji umjetnici naive, koji su izuzetno aktivni na ovom području.

Nužno je i uređenje obale Save i Savišća za šetnje i rekreacijske sadržaje, a u tu svrhu trebalo bi iskoristiti plovnost Save i omogućiti iznajmljivanje čamaca za vožnju od Sasa do Savišća, odnosno Strmca.

Zbog svega navedenog, cjelokupni prostor Ekomuzeja potrebno je valorizirati kao jedinstveni arheološki lokalitet, koji je kulturno dobro nacionalne važnosti jer ovo područje pruža izuzetno rijetku mogućnost da se nadomak metropoli prezentira sav jedan antički grad s okolicom, ali i još uvijek sačuvana priroda, kao i način života na selu.

Razvojem ovog područja kao Ekomuzeja zaštitio bi se i muzeološki prezentirao prostor antičkoga grada, koji bi na taj način i nakon 2 tisućljeća od svojih početaka nastavio »živjeti« u jednom novom obliku, kao svjedočanstvo o životu u prošlosti potičući tako na očuvanje kulturne i prirodne baštine za budućnost.

Fotografije:

Muzeološki prezentirani dio rimskog grada, 1.-4. st.

Muzeološki prezentirani dio rimske ulice, 3.-4. st.

Andautonija za djecu ( foto 3, 4, 5, 6 )

Dani Andautonije ( foto 7,8, 9, 10, 11, 12 )

Pejsaž ščitarjevačke Posavine

Rijeka Sava u blizini Ščitarjeva

Poklonac na ulazu u Ščitarjevo

Arheološki park Andautonija - Ekomuzej ščitarjevačke Posavine (otvorite kartu pomoću poveznice)

Drvena kuća u Ščitarjevu