Arheološka istraživanja u Ščitarjevu
Slučajni nalazi na širem području sela Ščitarjeva još su u prošlim stoljećima upućivali na postojanje antičkog naselja. Krajem 18. st. M. P. Katančić rekognoscirao je tada još vidljive ostatke rimske arhitekture na prostoru Gradišća sjeverno od crkve sv. Martina. On je pretpostavio izgled rimskoga grada u obliku nepravilnoga šesterokuta, veličine 300 x 100 m i odredio da se radi o Andautoniji. U 18., 19. i poč. 20. st. vodila se rasprava o položaju grada Andautonije jer su neki autori (A. Krčelić, A. Blašković) smatrali da se nalazi na mjestu današnjeg Stenjevca, dok su je drugi (M. P. Katančić, Š. Ljubić, T. Momsen, J. Brunšmid i dr.) smještali u današnje selo Ščitarjevo. Kada je 1934. g. pronađen miljokaz cara Maksimina (235.–238.) u Jelkovcu Prva iskopavanja u Ščitarjevu proveo je I. Bojničić 1882. i 1883. na prostoru Gradišća, gdje je sustavom rovova otkrio dijelove arhitekture. Od vremena Bojničićevih iskopavanja raspolažemo samo slučajnim nalazima antičke keramike, stakla, novca, sarkofaga od olova i kamena bez preciznih podataka o okolnostima i mjestu nalaza, sve do godine 1962. kad je manjim istraživanjima otkriven paljevinski rimski grob u južnom dijelu Ščitarjeva na prostoru Kutela. Arheološka iskopavanja započeo je Antički odjel Arheološkoga muzeja u Zagrebu god. 1969. Sustavna istraživanja manjih površina (cca 25 m²) provedena su od 1969. do 1980. godine na četrdesetak položaja, na gotovo cijelom pretpostavljenom prostoru rimskoga grada. Time je utvrđen karakter grada s kamenom opločenim ulicama, gradskom kanalizacijom i luksuzno opremljenim javnim i stambenim objektima te kontinuitet izgradnje od 1. do 4. st. Istraživanja na prostoru dvorišta župnog dvora, gdje su sačuvani dijelovi rimskih zgrada i ulica, Arheološki muzej započeo je 1981. godine, a paralelno s iskopavanjima, koja traju i danas, na svim se nalazima arhitekture provode konzervatorsko- restauratorski radovi. Od 1994. godine na ovoj je lokaciji muzeološki prezentirani dio rimskoga grada (1. – 4. st.) kao 1. faza Arheološkog parka Andautonija. Muzej Turopolja istraživao je 1988.-1990. godine na prostoru Kutela. Otkriveni su dijelovi nekropole: nekoliko paljevinskih grobova, kamenom zidana grobnica i skeletni kasnoantički grob te dio rimske ceste kojom se s jugozapada prilazilo gradu. Od 1994. do 1999. vršena su iskopavanja na prostoru oko crkve sv. Martina, gdje su otkriveni dijelovi monumentalnog javnog objekta iz rimskog vremena te grobovi datirani od 11. do 18. st. Od 2000. do 2006. godine istraživalo se i sjeverno od crkve sv. Martina (župna livada), na prostoru jedne rimske zgrade koja je prethodno bila registrirana i geofizičkim istraživanjima. Godine 2003. Muzej Turopolja provodio je zaštitna istraživanja i na prostoru proširenja Osnovne škole Ščitarjevo, a radovi su nastavljeni tijekom 2007. pod vodstvom Arheološkog muzeja u Zagrebu. Na ovoj su lokaciji otkriveni dijelovi rimskih zgrada, radionički objekti i ulice, a izuzetno su zanimljivi i kasnoantički grobovi ukopani u prostoru već prije srušene rimske zgrade. Istraživanja na prostoru Ščitarjeva vodili su stručnjaci Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu: dr. Branka Vikić, Marcel Gorenc, Valerija Damevski (od 1969. do 1987.godine), D. Nemeth-Ehrlich (od 1988. do 2007.), Dora Kušan Špalj (od 1994. do 2007.); te Muzeja Turopolja Velika Gorica: Pavo Vojvoda (od 1988. do 1997.), Tanja Pintarić (od 1998. do 2007.). Otvorite kartu na poveznici: Arheološka istraživanja u Ščitarjevu ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U ŠČITARJEVU 1. Crkva Sv. Martina 1994.-1999. Fotografije: Arheološka istraživanja, 1994. god. Miljokaz, cara Maksimina (235.-238.) Arheološka istraživanja 1882.g. Ukras, aplika u obliku lavlje glave, bronca Ø 4,5 cm Arheološka istraživanja u Ščitarjevu Arheološka istraživanja, 1994.g. |