Lokalitet Viškovci - položaj Gradina

LOKALITET VIŠKOVCI - POLOŽAJ GRADINA

Arheološki muzej u Zagrebu provodi kontinuirana sustavna istraživanja platoa Gradina od 2012. godine.
Sredstva za istraživanja osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Lokalitet Viškovci sastoji se od tri položaja: Vinogradi, Petljak i Gradina, koji se nalaze južno od ceste između Viškovaca i Forkuševaca. Položaj Gradina je dominantna točka u okolišu, čiji se južni i istočni obronci spuštaju prema potoku Crna Bara i današnjem akumulacijskom jezeru Jošava.

Lokalitet je poznat još od sredine prošloga stoljeća, kada nalaze s njega opisuje H. Dekker.

Rekognosciranjima 1970-tih na lokalitetu je ustanovljena prisutnost keramike pripadnika sopotske, vučedolske, vinkovačke kulture, a također je pronađen i antički materijal.

Z. Marković navodi da lokalitet pripada nosiocima vinkovačke kulture te da je na dijelu keramike vidljiv vučedolski utjecaj. Godine 2009. napravljene su geosonde na gradinskom platou. Geosondiranjem je ustanovljeno da su kulturni slojevi sačuvani samo na središnjem dijelu platoa gdje se prapor (zdravica) javlja na relativnoj dubini od 1,85 m, dok se na južnoj padini zdravica pojavljuje već na oko 0,60 metara.

2019. godine istraživanja traju od 1. do 20. travnja. Radovi se nastavljaju u sondi 4 – gdje se istražuje ranobrončanodobni sloj, pripadnika vinkovačke kulture. Uz nastavak istraživanja ove godine provode se i geofizička istraživanja niskofrekvencijskom elektromagnetskom metodom.

Voditeljica istraživanja: dr .sc. Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)

Zamjenica voditeljice istraživanja: Jelena Boras (Muzej Đakovštine)

Voditeljica geofizičkih istraživanja: Petra Basar

Snimanja iz zraka, vizualizacija i fotografije na lokalitetu: Marin Mađerić

Fotografije: Igor Krajcar

Literatura:

Balen, J. Đakovačko područje (zona Kuševac – Viškovci – Vučevci i Kešinci), Hrvatski arheološki godišnjak 6/2009, Zagreb, 2010: 13-15.

Dekker, H. Đakovo i njegova okolica kroz kulturno-historijske spomenike, sv. 1, Đakovo, 1959.

Minichreiter, K. Arheološka rekognosciranja Slavonije, Arheološki pregled 20, Beograd, 1979: 180-182.

Marković, Z. Prilog poznavanju prethistorijskih nalaza Đakovštine, Đakovo i njegova okolica, sv. 2, Đakovo, 1982: 93-103

Marković, Z. Grabrovac kod Đakova i početak brončanog doba u sjevernoj Hrvatskoj, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 19, Zagreb 2002: 31-46.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje