Arheološka baština u Muzeju Turopolja

Arheološka baština turopoljskog kraja u Muzeju Turopolja predstavljena je kroz cjeline: Svakodnevni život, Uljepšavanje svakodnevnog, Staklo i Keramika. Uz kronološki, primijenjen je i tematski pristup. Unutar svake teme zajedno su izloženi predmeti iste ili slične namjene, ali iz različitih povijesnih razdoblja, od prapovijesti do novog vijeka. Utilitarni, ukrasni, statusni ili simbolični, svi ti predmeti, iako izvan svog životnog konteksta,predočuju svevremeni ljudski duh, istu srž postojanja, jer „muzeji se trebaju baviti ljudima i njihovim iskustvima” (Barry Lord).

   

Svakodnevni život u prapovijesnom razdoblju dočaravaju koštane i kamene alatke te metalni i keramički predmeti pronađeni na lokaciji Gradišće u Starom Čiču. Višeslojno naselje u Starom Čiču, debljine kulturnog sloja oko 3,5 m, tisućama je godina bilo kontinuirano nastanjivano: od razdoblja srednjeg neolitika, eneolitika te kroz čitavo razdoblje brončanodobnih kultura sve do kasnobrončanodobne grupe Velika Gorica, s vjerojatnim trajanjem i tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Lokalitet je istraživan u razdoblju od 1982. do 1986. godine, a istraživanja su provedena pod vodstvom Muzeja Turopolja u Velikog Gorici i Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Gradišće se nalazi na položaju usred Turopolja, u ravnici, no povišeno je otprilike 2 – 3 metra od razine okolnog terena, a taj izdignuti položaj djelomično omeđuje tok potoka Siget.

   

Razdoblje Rimskog Carstva najopsežnije je predstavljeno keramičkim i staklenim posudama, ali i primjercima kovanog novca te ostalim raznovrsnim predmetima. Sustavna arheološka istraživanja rimskog grada Andautonije u Šćitarjevu provode se već duže vrijeme i velika većina antičkog materijala u zbirci potječe s tog lokaliteta. Manje je poznato da Šćitarjevo predstavlja višeslojno arheološko nalazište. Ispod rimskoga grada otkriven je prapovijesni sloj (brončanodobna keramika), a neposredno na njegovim ruševinamasrednjovjekovni i novovjekovni horizont. Nalazi iz rimskog vremena otkriveni su, između ostaloga, i u Turopoljskom lugu (istraživanja 1981.–1983.god.). Na ulomcima keramičke zdjele iz 2. st. sačuvan je ukras u obliku reljefnog prikaza životinja i ljudi u vinogradu, ukras koji oslikava jednu davnu dionizijsku scenu na prostoru današnjeg Turopolja.

   

Arheološkim istraživanjima (2000.–2002., 2003. i 2005. god.) ispod današnjeg starog grada Lukavca potvrđeno je postojanje drvenog „wasserburga” iz 15.–17. st., sagrađenog u svrhu obrane od Turaka. Nad njegovim je ostacima u 18. st. sagrađen novi zidani grad, jedan od simbola Turopolja.

Foto Muzeja Turopolja:

Pršljenovi za vretena

Brončanodobne posude

Prapovijesni postav Muzeja Turopolja

Kameni kalup za lijevanje brončanih predmeta

Rimskodobna keramika – terra sigilata, Ščitarjevo-župna livada

Rimska cesta, arheološko nalazište Ščitarjevo-Župna Livada 

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor