Arheološka baština Općine Zreče

Područje općine Zreče posebno obiluje tragovima prapovijesnog naseljavanja i djelatnosti prapovijesnih stanovnika koji su se u te krajeve uz gornji tok Dravinje odlučili nastaniti još u ranom bakrenom dobu (4400. – 4000. pr. Kr.). Tragovi naseljavanja iz tog doba otkriveni su u nizini, u selu Zgornje Zreče prilikom gradnje kuće, ali i uokolnim brdima, točnije na Brezju pri Oplotnici, na današnjim imanjima Zimrajha i Podgraškova. U blizini, južno, podno ruševina srednjovjekovnog dvorca Freudenberg, tijekom sadnje voćaka pronađena je i plosnata kamena sjekira,a negdje u Zreču i kameno dlijeto.

 

U blizini naseobine iz bakrenog doba nad dolinom se uzdiže najvažnije prapovijesno, ali i rimsko nalazište Brinjeva gora koje je između 1953. i 1963. godine istražio Stanko Pahič iz Regionalnog muzeja Maribor.


Rijetke krhotine zemljanog posuđa pokazuju da je ta zanimljiva planina s dva vrha, na kojima su danas dvije crkve, prvi puta naseljena već u razdoblju ranog brončanog doba (19. st. – 16. st. pr. Kr,). I o naselju iz srednjeg brončanog doba (16. – 13. st. pr. Kr.) svjedoče tek pojedini komadići keramike, a o tadašnjem stanovništvu puno više govori mjesto njihovog posljednjeg počinka na Brezju, na lokaciji nekadašnje naseobine iz bakrenog doba.
Tamo je otkriven zemljani humak koji je prekrivao pet skeletnih grobova. U jednom od grobova pronađene su i dvije lijepo ukrašene brončane igle s kojima je pokojnica, koja je u trenutkusmrti imala oko 20 godina, tijekom života pričvršćivala svoju odjeću.

Tragovi naseljavanja iz srednjeg brončanog doba pronađeni su i u Pavlakovoj jami zapadno od Zreča, a u Novoj Dobravi u probnim su iskopinama 2007. otkriveni tragovi nešto mlađeg naseljavanja iz kasnog brončanog doba.

U kasnom brončanom dobu (12. st. – 8. st. pr. Kr.) naseobina na Brinjevoj gori doživjela je svoj procvat. Ona će ostati naseljena i u razdoblju kasnijeg željeznog doba, pa sve do sredine 6. stoljeća pr. n. e. kada je napuštena, kao i mnoge druge podravske naseobine. U tom vremenskom okviru na naseobini možemo prepoznati više faza naseljavanja, odnosno gradnje.

Istočno od naseobine, kod Gračiča, otkriveno je i groblje iz kasnog brončanog doba. U to su vrijeme mrtve spaljivali i njihov pepeo stavljali u zemljane posude tj. urne.U grob su im još dodavali dijelove odjeće kao što su igle za pričvršćivanje odjeće i nakit te različito keramičko posuđe koje je najvjerojatnije sadržavalo hranu i piće.

Naseobina je ponovno nastanjena krajem mlađeg željeznog doba (2. st. pr. n. e. – kraj 1. st. pr. Kr.), na što ukazuju pojedini nalazi. Dolaskom Rimljana koji označava kraj prapovijesti naseobina je ponovno napuštena.

  

Foto:

Iskopavanje u naseobini na Brinjevoj gori 1960. godine. Fotoarhiv Pokrajinskega muzeja Maribor

Pogled na arheološko nalazište Brinjeva gora / Pogled na arheološko najdišče Brinjeva gora. Fotoarhiv Občine Zreče

Humak iz srednjeg brončanog doba na Brezju tijekom iskopavanja / Gomila iz srednje bronaste dobe v Brezju med izkopavanji. Fotoarhiv Pokrajinskega muzeja Maribor

Ulaz u Pavlakovu jamu. Fotoarhiv Občine Zreče

Posude s groblja na Gračiču. Fotoarhiv Pokrajinskega muzeja Maribor

Brončana kopča tj. naočalasta fibula s groblja na Gračiču, tipičan dio ženskog nakita iz kasnog brončanog doba. Fotoarhiv Pokrajinskega muzeja Maribor

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor