Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu gostuje u Lošinjskom muzeju

IZLOŽBA
Rimsko zlatno prstenje
iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu

gostuje u LOŠINJSKOM MUZEJU

2. lipnja - 30. kolovoza 2026.
LOŠINJSKI MUZEJ
Palača Fritzi
V. Gortana 35, Mali Lošinj

Lošinjski muzej i Arheološki muzej u Zagrebu s ponosom najavljuju otvorenje atraktivne gostujuće izložbe „Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu“ autorice više kustosice Nikolete Perok u Galeriji Fritzi Lošinjskog muzeja. Izložba predstavlja 65 primjeraka zlatnog nakita iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća. Većina nalaza potječe iz antičke Panonije, s posebnim naglaskom na Sisak (Siscia), gdje su predmeti otkriveni u koritu rijeke Kupe.

Zlatni prsten Rimljanima je bio znatno više od ukrasa – označavao je društveni i vojni status, imao magijska značenja te služio kao simbol bračnih zavjeta (zaručnički prsten). Posjetitelji će moći razgledati raznovrsne oblike, od posve jednostavnih do masivnih komada bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom. Kao ekskluzivni i iznimno vrijedan dodatak ovoj izložbi, publici će biti predstavljen i prsten s antičke nekropole u Osoru s arheoloških istraživanja na državnoj cesti D-100 2022. godine.

Postav prate bogati izložbeni panoi s uvećanim fotografijama detalja.

Ovo gostovanje predstavlja nastavak iznimno uspješne, dugogodišnje međumuzejske suradnje dviju ustanova, koje su otočnoj publici već ranije zajednički predstavljale vrijedne arheološke projekte te surađuju na valorizaciji, posudbi i konzervaciji osorske te lošinjske spomeničke baštine.

Prsten se u antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (condalium, ungulus), a najčešće kao anulus.

Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i posebnim zakonom (ius annuli aurei). Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.

Jedan od motiva na gemama i prstenju je dextrarum iunctio odnosno rukovanje, a koji se vezuje uz posebnu vrstu prstenja koji su se smatrali zaručničkim. Zaručnički prsten (annulus pronubus) poklanjao je budući suprug tijekom jasno određenog obreda (sponsalia) i smatran je simbolom bračnih zavjeta. Prstenje ovog tipa ima dva osnovna načina dekoracije glave; reljefni prikaz dviju ruku koje se međusobno rukuju (dextrarum iunctio) ili muškarca i žene koji se međusobno rukuju.

Prsten s prikazom muškarca i žene koji se međusobno rukuju (dextrarum iunctio),

Zlato, Nepoznato nalazište, 3.-4. stoljeće

Foto: Damir Doračić

Prsten sa prikazom stilizirane dvije  ruke koje se međusobno rukuju (dextrarum iunctio)

Zlato, Donji Petrovci kod Rume (Srbija), 4. st.

Foto: Igor Krajcar

Impresum

Autorica izložbe: Nikoleta Perok (AMZ)

Stručna suradnica na izložbi: Dora Kušan Špalj (AMZ)

Organizacija izložbe: Lošinjski muzej, Arheološki muzej u Zagrebu

Koordinator izložbe: Zrinka Ettinger Starčić (LM)

Postav izložbe: Nikoleta Perok, Dora Špalj, Zrinka Ettinger Starčić

Fotografije: Igor Krajcar (AMZ), Damir Doračić (AMZ)

Grafičko oblikovanje izložbenih postera i plakata: Srećko Škrinjarić (AMZ)

Konzervacija i restauracija: Damir Doračić (AMZ), Slađana Latinović (AMZ)

Analitička determinacija gema: doc. dr. sc. Andrea Čobić (PMF), Damir Doračić (AMZ)

Prijevod na engleski jezik: Iva Stojević

Tehnički postav izložbe: Konzervatorsko – restauratorski odjel i Tehnička služba AMI

Marketing i odnosi s javnošću: Branka Reljac (LM), Davorka Maračić (AMZ)