Izložba Bestiarium Antiquum

IZLOŽBA
Bestiarium Antiquum

29. 12. 2022. - 8. 2. 2023.
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6

Radno vrijeme
utorak - petak 12 - 18 sati
subota            10 - 13 sati
ulaz besplatan

U konceptualnom smislu, izložba Bestiarium Antiquum prezentira predmete iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, mahom one koji nikada nisu bili izlagani niti publicirani u stručnoj literaturi. Predmeti su predstavljeni kroz prizmu namjene, dekoracije, zoomorfnog simbolizma i šireg kulturno-religioznog konteksta, dok vizuali izložbe nude širi pogled na odnos antičkog čovjeka prema životinjama.

Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama. Životinje su bile sastavni dio njihove svakodnevice - od prehrane, rada i trgovine preko rata do književnosti i umjetnosti, sve do ljubavi. Osim što su bile radne, kućne ili pak divlje, životinje su mogle biti i svete, a redovito su i žrtvovane za potrebe vjerskih svetkovina. Rituali rimske državne religije kao i privatni kultovi zahtijevali su žrtvovanje životinja u čast bogova - bikovi, junice, ovce, svinje i koze su tako redovito bili predmetom žrtve. Izvan grada, no i u samim gradovima, pripitomljene životinje držale su se i uzgajale radi koristi i zarade, a divlje životinje lovile su se podjednako iz užitka i kao izvor hrane.

Učenjaci poput Aristotela, Elijana, Plinija i Seneke proučavali su njihovu anatomiju i ponašanje. Životinje se mogu vidjeti doslovno u svim mogućim oblicima umjetničkog izričaja - utkane u tkaninu, izrezbarene u namještaju, inkorporirane u predmete svakodnevne uporabe, naslikane na freskama ili posložene u mozaicima. One su predmeti poslovica, zakletvi i snova. Neke su paradirale pred carevima, živjele u palačama i zabavljale mase u areni. Životinje su u potpunosti prožimale drevni svijet - nisu imale isključivo utilitarnu i ekonomsku funkciju, već su igrale važnu ulogu u grčko-rimskoj religiji i kulturi, simbolici i umjetnosti.

I u antici, ljudi su uspostavili bliske odnose sa svojim životinjama. Filozofi su često raspravljali o prirodi životinja i ljudi - mnogi su vjerovali da je temeljna razlika u tome što su ljudi sposobni razumijeti, dok životinje nisu.

Grčki i rimski autori kao što su Plutarh, Elijan i Plinije Stariji pisali su o životinjama u djelima o etici, moralu i prirodnoj povijesti. Pisci proze i poezije, no i historičari kao što su Homer, Ezop (autor i danas slavnih basni), Herodot, Lukrecije, Opijan, Ovidije, Diodor Sikul i Dion Kasije često su se služili životinjama u svojim prispodobama kako bi ispričali priče i ilustrirali neka ljudska iskustva.

Najočitija i najdalekosežnija razlika između života u drevnom svijetu i današnjem, mehaniziranom i tehnološki razvijenom modernom dobu vidljiva je u neusporedivo važnijoj i opsežnijoj ulozi koju su u antici imale životinje svih vrsta. Jedva da je postojao neki aspekt ljudske djelatnosti, bilo da je riječ o proizvodnji, kretanju, ratovanju pa čak i dokolici, u kojima životinje nisu trebale sudjelovati.

Izložba Bestiarium Antiquum podržava djelovanje Udruge za dobrobit i zaštitu životinja LePas. LePas je nastao kao rezultat dugogodišnjeg aktivnog volontiranja na području spašavanja i zaštite životinja te okuplja malu grupu entuzijastičnih istomišljenika čija je glavna misija pomoći što većem broju napuštenih životinja te, na koncu, smanjiti njihov broj na području Republike Hrvatske. Osim za čuvalicama, udruga je, kao i sve druge volonterske udruge bez vlastitog izvora financiranja, uvijek u potrazi za donatorima, njihovim dobrim vilama, kako ih od milja i iz zahvalnosti zovu. Na izložbi Bestiarium Antiquum posjetitelji mogu pomoći rad udruge LePas donacijama.

Društvene mreže Udruge za dobrobit i zaštitu životinja LePas

Impressum izložbe:

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu

Autorice izložbe: Hana Ivezić, Jana Kopáčková (AMZ)

Autorice tekstova: Hana Ivezić, Jana Kopáčková (AMZ)

Grafičko oblikovanje izložbe: Nena Gačić, Srećko Škrinjarić (AMZ)

Fotografije predmeta na izložbi: Igor Krajcar

Likovni postav izložbe: Hana Ivezić, Jana Kopáčková (AMZ)

Tehnička izvedba izložbe: Ivan Troha

Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić

Partneri na izložbi: Muzej Mimara, Hrvatski prirodoslovni muzej, Druga perspektiva

Financijska potpora: Grad Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu

Foto: Figurica tigrice, bronca, rimsko razdoblje, nepoznato nalazište /Igor Krajcar AMZ

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje