Izložba Altamira - Remek djelo prve umjetnosti u Galeriji AMZ
IZLOŽBA Altamira - Remek djelo prve umjetnosti 18. prosinca 2023. - 20. siječnja 2024. Otvorenje izložbe u ponedjeljak 18. 12. 2023. u 12 sati Predavanja na engleskom jeziku 18. 12. 2023. u 19 sati Dolazak Homo sapiensa u Europu prije oko 45.000 godina označio je početak razdoblja poznatog kao gornji paleolitik, što je doba paleolitičke umjetnosti u špiljama. Od tada do prije otprilike 12.000 godina, skupine ljudi stvarale su umjetnost koja je dijelila slične podloge, tehnike i teme. Ako imamo na umu da pretpovijest počinje s najranijim kulturnim izričajima vezanim uz rod Homo prije više od dva milijuna godina, ovo razdoblje procvata umjetnosti bilo je relativno kratko, svega nešto više od 2% sveukupne povijesti čovječanstva. Ipak, 35.000 godina koliko je trajala ova epizoda značilo je 350 stoljeća umjetničke aktivnosti ujedinjene zajedničkom kulturnom niti. Paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena je diljem europskog kontinenta. Špilje, pripećci i stjenoviti izdanci koji su služili kao platna prvim umjetnicima mogu se pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku. Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja. Špilja Altamira nalazi se u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj. Nalazi se unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od sedamdeset špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar područja koje mjeri samo 3.500 km2. Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 km zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta te ljudske ruke. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine. Špilju Altamiru posjećivale su različite skupine ljudi više od 20.000 godina. Umjetnici Altamire bili su muškarci i žene poput nas. Dijelimo njihov fizički izgled, manualnu spretnost, intelektualni kapacitet i sposobnost komuniciranja s drugima, što se sve savršeno odražava u njihovim umjetničkim kreacijama. Živjeli su zajedno u malim skupinama koje su često razmjenjivale predmete, pojedince i ideje, stvarajući tako kulturne mreže diljem kontinenta u kojima su umjetnički izričaji igrali istaknutu ulogu kao sredstvo prenošenja simboličkog mišljenja. Impresum: Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u RH Idejni začetnici: Ramón Montes Barquín, Gábor Virágos, Sanjin Mihelić Autori izložbe: Pilar Fatás Monforte, Enrique Gutiérrez Cuenca, Ramón Montes Barquín, Pedro Saura Ramos Koordinacija: Pilar Fatás Monforte, Hana Ivezić Suradnici na izložbi: Carmen de las Heras Martín, Alfredo Prada Freixedo Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić Tehnička podrška - multimedija: Igor Krajcar Prijevod tekstova na hrvatski jezik: Hana Ivezić, Ivan Radman-Livaja Postav izložbe: Srećko Škrinjarić, Hana Ivezić, Tehnička služba AMZ Kustosica iz AMZ-a: Hana Ivezić Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić Izložba Altamira - Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokroviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj. Izložba Altamira - Remek djelo prve umjetnosti financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba. |