Izložba

Izložba
50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji
15. lipnja - 2. srpnja 2021.
ulaz besplatan
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6

Raznovrsna i plodna suradnja arheologa naših dviju zemalja traje već 50 godina i doprinosi obogaćivanju naših znanstvenih spoznaja i usavršavanju naše struke. Zajednička istraživanja se provode u domeni spomeničke baštine, sedimentologije i okolišne arheologije, kao i podmorske arheologije i pomorske baštine, te se konstantno razvijaju zahvaljujući toj suradnji.

Počevši s pionirskim istraživanjima u Saloni 1970-tih godina, a zatim onima u Istri 1980-tih, izložba teži posjetiteljima predstaviti tekuće istraživačke projekte u Istri, Dalmaciji, na Kvarneru i u rijeci Kupi. Kroz izložbu, posjetitelji će moći otkriti vile bogatih rimskih veleposjednika, obalne crkve, otočne samostane kao i brodove koji su jedrili među tim lokalitetima.

"Izložba prikazuje tek manji dio rezultata postignutih u sklopu arheološke suradnje naših dviju zemalja. Kao što svatko može pretpostaviti, 50 godina plodnih znanstvenih i akademskih veza između Hrvatske i Francuske teško može biti u potpunosti pretočeno kroz samo jednu izložbu. Pa ipak, pokušali smo putem ove izložbe i pratećeg kataloga predstaviti glavna postignuća arheoloških istraživanja proizašla iz zajedničkog rada ekipa iz jedne i druge države. Svjesno smo odlučili jezgrovito spomenuti ranije radove, već poznate i nerijetko opširno obrađene u stručnoj literaturi, kako bi se usredotočili na novija i tekuća istraživanja. Možemo podsjetiti na pionirske misije u Saloni sedamdesetih godina, pod pokroviteljstvom Francuske škole u Rimu i Arheološkog muzeja u Splitu, u kojima su sudjelovale i prigodom kojih su se obrazovale nove generacije istraživača, postavivši tako temelje trenutnih istraživačkih programa, usmjerenih na istraživanje kasne antike, a posebice ranokršćanske arhitekture. Od devedesetih godina, istraživanja episkopalnog kompleksa u Poreču, pod vodstvom istarskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ako i istraživanja samostana Svete Marije u Balama kod Rovinja, pod vodstvom Sveučilišta u Zagrebu i Nanterreu, također su otvorila put tekućim istraživanjima crkvenih i samostanskih kompleksa kvarnerskog arhipelaga. Istraživanja koja danas na Kvarneru provode CNRS i Sveučilište Bourgogne Franche-Comté (UMR Chrono-environnement i ARTEHIS) pristupaju proučavanju spomenika i arhitektonskih kompleksa na vrlo slojevit način. Ta istraživačka misija „Kvarner“ je ujedno bila i preteča programa Nacionalne istraživačke agencije pod nazivom „Monacorale“ koji se bavi cijelom hrvatskom obalom.

Opet u Istri, ekipe Sveučilišta u Bordeauxu i Muzeja Poreštine ne samo da su još osamdesetih godina počele istraživati arhitekturu rimskih vila, poput one u Loronu, nego su i značajno doprinijele širenju spoznaja o antičkom gospodarstvu, proizvodnji i eksploataciji prirodnih resursa. Istraživački program koje je iz toga proistekao, danas pod vodstvom Muzeja Poreštine i Centra Camille Jullian (CCJ, Sveučilište Aix-Marseille, CNRS), nastavlja tim tragom istražujući iznimno bogati građevinski kompleks u Loronu, no i širi područje djelovanja na Dalmaciju kroz istraživački projekt vile u Bunjama na otoku Braču, u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu i Sveučilištem Gustave Eiffel u Parizu.

Pomorski, katkad i otočni karakter je jedan od zajedničkih nazivnika svih naših istraživačkih programa, bilo da je riječ o proučavanju arhitekture, vjerskih aspekata, gospodarstva, razmjene, ili prirodnih resursa i okoliša. Ako se ta veza može simbolički opisati kroz jedan „predmet“, onda bi to svakako bio brod! A to je upravo predmet interesa istraživačkog programa ADRIBOATS. Ta je suradnja započela u sklopu istraživanja brodoloma iz uvale Caska na otoku Pagu, pod vodstvom Centra Camille Jullian i Sveučilišta u Zadru, da bi se nastavila kroz bogatu suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Arheološkim muzejom Istre, Muzejom Poreštine i Gradskim muzejom u Karlovcu. Znanstveni su rezultati tih zajedničkih istraživanja doslovno nemjerljivi, bilo da je riječ o novim spoznajama o brodograđevnim tehnikama, i to od protohistorije sve do kasne antike, bilo o uvjetima jadranske plovidbe, prirodnim resursima nužnima za brodogradnju, brodskim teretima ili pak o lučkim postrojenjima. Osim značajnih znanstvenih spoznaja omogućenih tom plodnom francusko-hrvatskom ili hrvatsko-francuskom arheološkom suradnjom, treba li uopće naglasiti u kojoj su mjeri ti istraživački programi omogućili (i još omogućuju) prihvat i daljnje obrazovanje brojnih studenata, umrežavanje istraživača, ali i stvaranje vrlo bliskih prijateljstava.

Ne smijemo smetnuti s uma da se istraživanja u Hrvatskoj provode zahvaljujući francuskim i hrvatskim znanstvenim i kulturnim institucijama, ali i zahvaljujući ključnoj, možemo reći i presudnoj ulozi koju u tome ima Francuska škola u Rimu i Savjetodavno povjerenstvo za arheološka istraživanja u inozemstvu francuskog Ministarstva europskih i vanjskih poslova, kao i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. (Morana Čaušević–Bully, Uvodna riječ u katalogu izložbe)

Impresum

Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut Français

Hrvatsko-francuski partneri: Centre national de la recherche scientifique (CNRS), UMR ARTEHIS, UMR AUSONIUS, UMR CENTRE CAMILLE JULLIAN, UMR CHRONO–ENVIRONNEMENT, École française de Rome (ÉFR), Université Aix Marseille (AMU), Université Bourgogne Franche–Comté (UBFC), Université Bordeaux Montaigne (UBM), Université Gustave Eiffel, Sveučilište u Zadru, Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), Arheološki muzej Istre, Zavičajni muzej Poreštine / Museo del Territorio Parentino, Muzej Grada Umaga, Institut za arheologiju u Zagrebu, Institut za antropologiju, Sveučilište u Zagrebu, MIC za kasnu antiku i srednji vijek, Lošinjski muzej, Udruga aIPAK

Kutosi izložbe: Ivan Radman–Livaja, Morana Čaušević–Bully

Prijevod: Anton Divić, Morana Čaušević–Bully, Irena Radić–Rossi, Ivan Radman–Livaja

Snimatelji i urednici filmova: Aritmi video production, Jessy Crochat, Pavle Dugonjić, Étienne Forestier, Igor Krajcar, Pino Ružić, TZ Općine Omišalj, Miro Vuković

Grafičko oblikovanje izložbe: Srećko Škrinjarić, Arheološki muzej u Zagrebu

Likovni postav izložbe: Hana Ivezić, Jana Kopáčková (kustosice Galerije AMZ)

Tehnička izvedba izložbe: Ivan Troha, Robert Vazdar (tehnička služba AMZ), Axelle Jean (jezična i tehnička ispomoć)

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje