IZLOŽBA

Izložba
Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. - 1920.)

18. rujna - 13. listopada 2019.
Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba Balkanska putovanja Karla Absolona putem reprodukcija fotografija, karata, korespondencije, dnevnika putovanja i ostale dokumentacije prikazuje 10 putovanja Karla Absolona po Balkanu a koja je poduzeo u periodu od 1908 do 1922. godine. Na izložbi se može vidjeti dokumentacija istraživanja dinarskog krša, fotografije etnografskog karaktera i dopisivanja s jugoslavenskima znanstvenicima tog vremena.

Karel Absolon (16. lipnja 1877. - 6. listopada 1960.) češki je arheolog, geograf, paleontolog i speleolog, rođen u Boskovicama u Moravskoj. Absolon je unuk paleontologa Jindřicha Wankela. Tijekom studija na Karlovom sveučilištu u Pragu započeo je sa speleološkim istraživanjima u špiljama Moravský kras u Moravskoj. Godine 1907. postaje kustos Moravskog muzeja u Brnu i profesor paleoantropologije na Karlovom sveučilištu u Pragu, 1926. godine. 

Njegova najpoznatija postignuća su paleoantropološka otkrića na lokalitetu Dolní Věstonice, koja uključuju poznatu figuricu Venere. Radio je na sustavnom mapiranju špilja Moravský kras, uključujući Macocha jamu i pećine Pekárna, Punkevní i Kateřinská. Također je istraživao krške špilje na Balkanu, u Francuskoj i Engleskoj.

Putovanja

1. i 2. putovanje - rujan i listopad 1908. g.

Prvo i drugo putovanje zavelo je Absolona u Bosnu u špilje u dolini rijeke Prača i blizu Bjelašnica planine. Pratila ga njegova prva supruga Marie Absolonová i Bedřich Soffer (poznati automobilski trkač iz Brna).

3. putovanje - ljeto 1912. g.

Ove godine je Absolon sa svojom suprugom Mariom opet posjetio južnu Bosnu. Putovali su vlakom do Ustiprače i od tamo kočijom uz tok rijeke Drine (gradovi Goražde, Foča, granično selo Grab). Planinario je uz dolinu rijeke Sutjeska na planine Lebršnik (1 859 m), Volujak (2 336 m) i Maglić (2 388 m). Također ispitivao je hidrogeologiju rijeke Ombla (Rijeka Dubrovačka). Preko grada Bileće došli su do Trebinja, i konačno na početku kolovoza su prvi put posjetili špilju Vjetrenicu.

4. putovanje - 3 mjeseca 1913. g.

Nakon istraživanja krša u Popovom polju, otputovao je Absolon sa suprugom Mariom u Dubrovnik i posjetili su i okolicu (Cavtat, Močići, Crna Gora - Risano i Crkvica). Natrag u Češku putovali su po moru i u rujnu su istraživali špilje na otoku Braču zajedno s M. Vrsalovićem. Također su posjetili planine Mosor (1 325 m) i arheološki lokalitet Salona.

5. putovanje - ljeto 1914. g.

Ove godine bio je planirano opsežno istraživanje velikog dijela Bosne i Hercegovine ali nakon atentata u Sarajevu (28. lipnja 1914.) brzinski su promijenili cijelu ekspediciju. Absolon je još uspio posjetiti novo otvoreni Zemaljski muzej u Sarajevu gdje se upoznao s kustosom zoološkog odjela Viktorom Apfelbeckom (1859–1934). Iz Sarajeva brzinski su otputovali u Popovo polje i smjestili se u selu Zavala odakle su istraživali hidrologiju ponornih rijeka ili špilje na dalmatsko-hercegovačkoj granici. Opet se vratili u špilju Vjetrenica gdje je Absolon 24. srpnja 1917. otkrio do tada nepoznati dio kompleksa - „Bijeli saljev“. Ali zato što je dan prije Austro-Ugarsko carstvo objavio rat Srbiji morali su se svi članovi ekspedicije evakuirati u Dubrovnik i jedva su stigli na „ponoćni“ parobrod za Trst.

6. putovanje - srpanj i kolovoz 1917. g.

Absolon je putovao i tijekom rata. Ove godine njegovo putovanje je počeo u Cavtatu. Otuda otišao na otok Mljet gdje je istraživao Movrica špilja a Ostaševica špilja. Na početku kolovoza 1917. je otputovao u Krivošije do Dvršniku (austrijska vojna utvrda na hercegovsko-crnogorskoj granici) i uz pomoć lokalne vojne postave je istražio ukupno 186 špilja u okolnom alpinskom kršu.

7. putovanje - 13. 8. - 19. 9. 1918.

Absolon se vrača u Popovo polje gdje dovršava svoja istraživanja. Dalje nastavlja rad u do tada slabo poznatom kršu u Nevesinsjkom polju. Ovdje osim špilja istraživa podzemne rijeke Buna i Bunica južno od Mostara.

8. putovanje - kolovoz i rujan 1920. g.

Ove godine Absolon je putovao opet u Nevesinsjko polje. Na kratko su svratili u Crnu goru u grad Višnjića, i otuda Absolon putuje autom sa svojom drugom suprugom Valériom u Cavtat, preko Dubrovnika i Slanog se opet vračaju u Popovo polje i konačno nakon dvije godine 21. rujna 1920. g. Absolon opet je posjetio veličanstvenu Vjetrenicu.

9. putovanje - kolovoz 1922. g.

Ovo je bilo prvo putovanje kada su cijelo vrijeme koristili samo moderan automobil poznate češke firme Laurin & Klement. Vozač je bio popularan sportaš, ronilac, avijatičar i automobilski trkač iz Brna Tunál Karel Divíšek (1902.–1956.). Auto je bio otvoren faeton za 4 osobe L&K tipa Mh 18/50 HP s linijskim četverocilindričnim motorom sa snagom 36,8 kW. Ovo putovanje je otvorilo potpuno novu eru znanstvenog istraživanja. Te godine su posjetili špilje na Cetinskom polju, u planini Kozjak blizu grada Vrlika, sistem pećina Rudelića špilja (poznato brončano dobno nalazište), Vran planina (istraživanje glacijala), oko rijeke Vrbas preko Bugojno, Donji Vakuf, Jajce do Banja Luke. Posjetili su nakratko i Mačkica pećine (veliki broj ulaza u te pećine izgleda kao rupe u ementaleru). Tijekom ovog putovanja su proputovali su 5000 km.

Autor izložbe: Petr Kostrhun, ravnatelj Centra za kulturnu antropologiju, Moravské zemské muzeum, Pavilon Anthropos Brno

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje