Stratigrafija

Stvari svakodnevno završavaju ispod zemlje: obradom polja i vrtova, padanjem i propadanjem lišća, plavljenjem rijeka, kopanjem jama, bacanjem smeća. Zato će se s vremenom, svi predmeti koje je čovjek načinio i zatim napustio ili odbacio, naći ispod zemlje. Postupnim urušavanjem, i zatim trajnim prekrivanjem korovom, prašinom i novim humusom, priroda sustavno prikriva tragove koje su ljudi na zemljinoj površini ostavili u prošlosti. Ponekad se to događa i dramatičnijim procesima, prirodnim katastrofama kao što su potresi, poplave, vulkanske erupcije, koje u kratkom vremenu mogu prekriti čitave gradove.

Osnovna metoda istraživanja sustava nastanka arheoloških nalazišta je arheološka stratigrafija koja proučava uslojenja većinom nastala ljudskim djelovanjem. Svaka ljudska aktivnost ostavlja specifičan trag: iskopana i zatrpana rupa, postavljeni stup, izgrađena kuća, zapaljena vatra. Arheolozi tijekom iskopavanja moraju prepoznati svaki od tih tragova kako bi što preciznije rekonstruirali aktivnosti koje su se na određenom nalazištu događale.

Stratigrafiju je najjednostavnije objasniti kao taloženje mlađih slojeva na starije. Zato ju je moguće zamisliti kao tortu s puno slojeva od kojih je donji sloj biskvita prvi postavljen. Svi sljedeći slojevi kreme i biskvita nižu se jedan iznad drugoga. Ako odrežemo jedan komad torte, možemo vidjeti sve slojeve od kojih je torta načinjena. Ista situacija nastaje i tijekom arheološkog iskopavanja. Kako arheolozi najčešće istražuju samo manji segment arheološkog nalazišta, obično u obliku pravilne kvadratne sonde, na njezinim se rubovima ocrtava presjek svih ostataka koji su uklonjeni tijekom iskopavanja.

Arheološko iskopavanje se vrši po kronološkom redoslijedu, od najmlađih prema najstarijim ostacima na nalazištu. To ujedno znači da se odvija obrnuto od slijeda nastanka pojedinog nalazišta. Provodi se definiranjem pojedinačnih tvorevina od kojih je nalazište načinjeno: ostataka građevina, slojeva zemlje ili kamenja, različitih ukopa i njihovih zapuna, tragova gorenja. Svi ti ostaci ili tragovi u tlu nazivaju se stratigrafske jedinice, a označavaju tvorevine čije je vrijeme nastanka ili korištenja moguće međusobno odvojiti. Nakon što su stratigrafskoj jedinici definirani svi rubovi, što ujedno znači i da je u tom trenutku najmlađa na terenu, može se provesti njezino dokumentiranje i iskopavanje.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje