Poslijeterenska obrada

Prikupljanje, bilježenje i pohrana nalaza svih vrsta i svih razdoblja, dio su rutine tijekom arheološkog iskopavanja. Svaki nalaz, od ulomka razbijene posude do neprocjenjivog zlatnog nakita, mora biti pažljivo označen kako bi uvijek bilo jasno gdje je nađen. Ako ne poznajemo kontekst iz kojega je nalaz izvađen, ne možemo puno saznati ni o zajednici kojoj je pripadao. Zato je uzimanje predmeta s arheoloških nalazišta strogo zabranjeno. Ni arheolozi ne mogu iskopavati gdje god žele niti zadržati predmete koje iskopaju. Za svako istraživanje moraju tražiti dozvolu, a nakon iskopavanja i obrade, sve nalaze i dokumentaciju moraju pohraniti u muzeju. Nalazi se u muzeju čuvaju kako bi u njima svi mogli uživati i kako bi bili dostupni i sačuvani za buduća istraživanja.

Količina podataka i materijala koja se prikupi arheološkim iskopavanjem izrazito je velika pa zahtijeva i veliki tim različitih stručnjaka za njihovu obradu. Nakon istraživanja svi se prikupljeni nalazi i uzorci odnose u arheološki laboratorij na čišćenje, sortiranje, popravak, konzervaciju, restauraciju, fotografiranje, crtanje. U laboratoriju će biti pobrojani i katalogizirani kako bi budući istraživači i znanstvenici točno znali gdje su nađeni i odakle potječu.

Arheolozi prikupljaju i one ostatke koji će omogućiti rekonstrukciju nekadašnjeg okoliša, npr. sjemenke, pelud, životinjske kosti, ostatke insekata, ugljen, drvo, uzorke tla. Arheobotaničari će proučiti pelud i sjemenke i pomoći nam da saznamo što su uzgajali i jeli ljudi u prošlosti. Sličan zadatak imaju i zooarheolozi koji proučavanjem životinjskih kostiju rekonstruiraju prehranu i sustave lova ili uzgoja životinja. Dio će nalaza biti podvrgnut skupim znanstvenim analizama kako bi se odredilo vrijeme njihovoga nastanka ili njihova namjena.

Jedan od najznačajnijih zadataka arheologa je napisati iscrpno izvješće o tijeku i rezultatima provedenog istraživanja. Arheolozi zato moraju detaljno proučiti prikupljene podatke dokumentaciju i nalaze. Ako iskopavanje nije prikladno dokumentirano, podaci su zauvijek izgubljeni pa je najodgovorniji zadatak arheologa detaljno bilježenje svih segmenata arheološkog iskopavanja.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje