Arheološko iskopavanje
Iako je iskopavanje jedna od najznačajnijih i najpoznatijih arheoloških metoda istraživanja, arheolozi znaju da iskopavanjem nepovratno uništavaju arheološka nalazišta. Svako je arheološko iskopavanje destruktivno i jednom uklonjeni arheološki ostaci više nikada ne mogu biti vraćeni na mjesto s kojeg su potekli.
Kako je iskopavanje moguće provesti samo jednom, arheolozi uvijek moraju jasno argumentirati razloge iskopavanja. Postoje i nalazišta koja se ne smiju iskopavati. Svjesni stalnog napretka svojih metoda istraživanja, takva nalazišta arheolozi žele sačuvati za buduće generacije, vjerujući da će oni moći sakupiti više podataka ili razviti nove nedestruktivne metode istraživanja.
Zato će arheolozi iskopavanje poduzeti tek kada imaju jasno postavljena istraživačka pitanja o prošlosti te smatraju da samo iskopavanje može na njih donijeti odgovore.
Iskopavanje je neophodno i kada su nalazišta ugrožena građevinskim ili infrastrukturnim radovima, ali i prirodnim uzrocima, npr. erozijom ili propadanjem uzrokovanim kemijskim sastavom tla. U tom slučaju arheolozi pokušavaju spasiti podatke prije neminovnog i nepovratnog uništenja.
Tijekom iskopavanja arheolozi koriste različite alate, od bagerske žlice do četkice za zube. Neki alati su izrazito specijalistički, drugi izgledaju kao vrtni alat, a među opremom se nađu i metlice, kistovi, spužve, čak i zubarski alat. No najčešći su oni kojima se izvodi arheološko struganje - pažljivo uklanjanje tla praćenjem oblika i reljefa sačuvanih arheoloških ostataka. Alati koji se koriste za taj postupak su motika, različite vrste zidarskih žlica i tzv. strugalice - alat trokutastog završetka koji omogućuje fino definiranje arheoloških tvorevina.
Strugalice su pogodne i za kopanje, a često se koriste i štihače, lopate, krampovi, špahtle itd. Iskopano tlo će često biti dodatno prosijano kako bi se omogućilo prikupljanje najsitnijih ostataka koji su propušteni tijekom kopanja.
Osim alatom za iskopavanje, arheolog je uvijek opremljen olovkom, metrom, papirima, vrećicama, flomasterima, fotoaparatom, mjerkama. Ta oprema služi za sustavno dokumentiranje cijelog postupka iskopavanja kojim arheolozi pokušavaju trajno zabilježiti sve situacije na koje su naišli.
Arheološki posao uključuje i puno fizičkog rada po svim vremenskim uvjetima. Zato arheolozi uz dobre cipele i šešir ili kapu koji ih štite od sunca, kiše ili snijega, često moraju imati kacigu, rukavice, gumene čizme, sredstvo protiv komaraca i kremu za sunčanje.