Arheologija i metode arheološkog istraživanja

Arheolozi su znanstvenici koji proučavaju prošlost kroz materijalne ostatke koje je čovjek načinio i koristio u prošlosti.

Arheolozi proučavaju sve ostatke koje su ljudi ostavili ili odbacili - od običnog smeća, pod morem sačuvanih brodova, do velikih gradova skrivenih pod zemljom. Britanski arheolog Stuart Piggott arheologiju je nazvao znanost o smeću, naglašavajući time da se arheologija bavi odbačenim ili napuštenim materijalima koje su ljudi oduvijek ostavljali iza sebe, kao što će u budućnosti proučavati nas kroz stvari koje smo mi ostavili ili odbacili.

Arheolozi istražuju kako su ljudi živjeli i izgledali, koje su alate koristili, što su jeli i pili, kakve su kuće gradili. Istraživanjem povijesti privrede, arhitekture, jezika, umjetnosti, religije, ratovanja, arheologija pomaže razumjeti tko smo i odakle dolazimo te što to znači biti čovjekom. To je istraživanje kulture kao zajedničkog načina života, a obuhvaća jezik, religiju, tehnologiju i vrijednosti.

Arheologija je kao slagalica u kojoj arheolozi sastavljaju sitne komadiće kako bi omogućili rekonstrukciju ljudskog života u prošlosti. To je detektivski posao kojim arheolozi različitim metodama sakupljaju podatke o ljudskoj prošlosti.

Arheološke metode predstavljaju temelj svih arheoloških istraživanja. Iako se arheologija najčešće povezuje s iskopavanjem, arheolozi se koriste mnogim i raznovrsnim metodama kako bi našli nova arheološka nalazišta i prikupili što više podataka o prošlosti. Proučavanjem povijesnih izvora i pisane građe, geografskih značajki prostora, etnografskih podataka i sačuvanih predaja, arheolozi pokušavaju utvrditi položaje na kojima se u prošlosti odvijala ljudska aktivnost. Pri tome se koriste i mnogim specifičnim metodama koje je moguće okvirno smjestiti u tri kategorije: zračna snimanja, površinski pregledi i potpovršinska testiranja.

Arheolozi pri istraživanju koriste mnoge alate i različita pomagala, npr. letjelice za snimanja iz zraka ili geofizičke instrumente koji omogućuju uvid u ostatke ispod površine. Potraga za arheološkim nalazištima često zahtijeva pregled velikih područja pa je ponekad moguće vidjeti manje i veće grupe arheologa kako u pravilnim razmacima hodaju po obrađenim poljima. U šumama ili na livadama, gdje vidljivost nije dobra, izvode potpovršinska testiranja što znači da ručno ili uz pomoć strojeva kopaju rupe različitih veličina kako bi utvrdili položaj arheoloških ostataka. Neki arheolozi ne rade na kopnu, već istražuju mora, rijeke, jezera. Tada koriste potpuno drugačiju opremu - ronilačka odijela i podvodne instrumente, koji im omogućuju izvođenje arheoloških istraživanja u tom posebno zahtjevnom mediju.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje