Postavke pristupačnosti

Ljubica Perinić: Manipulacija božanskim znakovima: Legijski orlovi i Skribonijanova pobuna u Saloni 42. g. n. e.

SERIJA PREDAVANJA UZ IZLOŽBU
BOŽICA I KONJANICI 2 - SINTEZA FUZIJE

Ljubica Perinić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti): Manipulacija božanskim znakovima: Legijski orlovi i Skribonijanova pobuna u Saloni 42. g. n. e.

srijeda, 5. studenoga 2025. u 19 sati
Arheološki muzej u Zagrebu, Polivalentna dvorana

Sudjelovanje je besplatno

Predavanje je dostupno online putem Zoom platforme putem poveznice:

https://us06web.zoom.us/j/81856815230?pwd=xNDhrfaub638D066yhWcdpUdbRwC9R.1

Meeting ID: 818 5681 5230
Passcode: 433472

Ovo predavanje istražuje Skribonijanov ustanak kroz prizmu religije, straha i moći simbola. Već u drugoj godini vladavine cara Klaudija, namjesnik Dalmacije Lucije Aruncije Kamil Skribonijan, uz potporu senatorske opozicije i dviju legija smještenih u provinciji (VII. i XI.), podignuo je ustanak protiv cara. Međutim, pobuna je propala u samo pet dana, i to ne zbog vojnog poraza, već zbog zapanjujućeg čuda: legijski orlovi odbili su se pomaknuti s mjesta. Taj zloslutni predznak, protumačen kao božanska intervencija, izazvao je masovnu paniku među vojnicima i potaknuo ih da se okrenu protiv svog zapovjednika.

Slična se epizoda dogodila i stoljećima ranije, u bitci kod Trazimenskog jezera 217. pr. n. e. Tada su vojnici ignorirali božanske znakove, što je rezultiralo katastrofalnim gubicima. Za razliku od njih, Skribonijanovi legionari poslušali su znakove te su za svoju vjernost bili nagrađeni i od države i od bogova: od cara su legije dobile naslov Claudia Pia Fidelis, a od bogova - život.

Upravo takvi dramatični trenuci podsjećaju nas da je povijest bila živa i ispunjena emocijama. U posljednjim desetljećima povjesničari i arheolozi sve više istražuju „tamne strane“ Rimskog Carstva, ali i dalje često pristupamo prošlosti kao da je beživotna. Bitke su svedene na tablice, brojeve i dijagrame, strah i panika na apstraktne pojmove, glad na statistiku o žitnicama, kuga na širenje bakterije, a pobjede u iscrtavanje novih granica. Zaboravljamo da povijest nije samo ono što se dogodilo, već prije svega kako su je ljudi proživjeli ili preživjeli.

Stoga se nameće pitanje: možemo li uopće razumjeti (rimsku) religiju ako je svedemo samo na ritual i kalendar? U tom ćemo kontekstu govoriti i o tome što religija uistinu jest te je li rimsko poimanje religije usporedivo s današnjim.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje