Program Europskih dana arheologije 2024. u Arheološkom muzeju u Zagrebu
PETAK, 14. 06.
11:00 – 12:00 Panel Arheologija i popularna kultura *prijava za sudjelovanje je na linku:
https://bit.ly/arheologijapopkultura
SUBOTA, 15. 06.
09:00 – 11:00 OTKAZANO Razgled grada sa stručnim vodstvom „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ (mjesto polaska je ispred Arheološkog muzeja u Zagrebu, a razgled završava na Kaptolu)
11:00 – 12:00 Razgled izložbe „Slavko Šohaj – muzejske godine“ s pratećom edukativnom radionicom za djecu „Crtež u znanosti“ (zbog ograničenog broja mjesta, potrebna je prethodna prijava na e- mail: abertol@amz.hr )
13:00 –14:00 Predavanje „Antičke olimpijske igre“
Arheologija i popularna kultura Arheologija i popularna kultura dva su područja koja se često isprepliću i međusobno nadopunjuju. Arheologija proučava materijalne ostatke prošlosti kako bi razumjela i rekonstruirala ljudske civilizacije i kulture koje su postojale prije nas. S druge strane, popularna kultura obuhvaća širok spektar fenomena koji su široko prihvaćeni i konzumirani od strane široke publike, kao što su filmovi, televizija, glazba, knjige, stripovi, videoigre i drugo.
Glavni cilj panela istraživanje je odnosa arheologije i popularne kulture u svrhu pripreme za izložbu koju organizira Arheološki muzej u Zagrebu. Panelokuplja arheologe, medijske stručnjake i entuzijaste koji će raspravljati o različitim aspektima povezanosti arheologije i popularne kulture te istražiti načine na koje se ova dva područja međusobno nadopunjuju i oblikuju.
Teme koje će se dotaknuti panel uključuju:
- Utjecaj arheoloških otkrića na popularnu kulturu: Kako su drevne civilizacije, artefakti i arheološka otkrića postali inspiracija za filmove, knjige, videoigre i druge oblike popularne kulture? Koje su ključne priče i motive koje arheološki elementi donose u suvremene medije?
- Prikaz arheologije u medijima: Kako su arheolozi prikazani u filmovima, serijama i dokumentarcima, a kako u dnevnim medijima? Razmatrat ćemo stereotipe, izazove i prilike u prikazu arheologije u medijima te kako ti prikazi utječu na percepciju arheologije i arheoloških istraživanja u javnosti.
- Arheologija kao inspiracija: Kako su stvarna arheološka istraživanja i otkrića poslužila kao inspiracija za stvaranje likova, priča i svjetova u popularnoj kulturi? Koje su posebnosti u korištenju arheoloških elemenata u stvaranju fikcije?
- Edukativna vrijednost: Kako arheološki elementi u popularnoj kulturi mogu potaknuti interes za arheologiju i povijest? Razmotrit ćemo kako mediji mogu služiti kao platforma za edukaciju i širenje znanja o prošlosti među širom publikom.
Cilj panela je potaknuti dublje razumijevanje veze između arheologije i popularne kulture, kao i istaknuti važnost ove veze u širenju znanja, interesa i ljubavi prema prošlosti. Nadamo se da će rasprava potaknuti nove ideje, promišljanja i inspiraciju za daljnje istraživanje i stvaranje unutar ovih područja, a ishode ćemo prikazati i kroz spomenutu izložbu.
Pridružite nam se u ovoj dinamičnoj raspravi koja će nas odvesti na putovanje kroz vrijeme i prostor, spajajući prošlost i suvremenost na jedinstven način.
Događanje je namijenjeno širokoj publici, a posebno zaljubljenicima u arheologiju i povijest, muzealcima, nastavnicima, ljubiteljima kulture. Prijava za sudjelovanje je na linku: https://bit.ly/arheologijapopkultura
Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. OTKAZANO! Uistinu, nema ničeg neobičnog u subotnjoj šetnji centrom Zagreba. Nije ništa manje izvjesno tom prigodom susresti prijatelja, simpatiju ili znanca, susjeda ili školskog druga. Tek je možda pomalo neobično od Zrinjevca preko Praške pa Trgom do Kaptola naići na Rimljanina, cara Dioklecijana, izvjesnu Akoniju Salviju ili stogodišnjeg roba. Što im se motalo po glavama, a što po rukama, kako su voljeli, a kako umirali, što su radili, kojim su cestama kamo putovali, kakvim su novcem kupovali, kako su izgledali i odakle su uopće u Zagreb došli njegovi prastanovnici, saznajte u interaktivnoj šetnji s antičkim štihom. Razgled gradom namijenjen je posjetiteljima svih dobnih skupina.
Slavko Šohaj – muzejske godine Uloga crteža kao vizualnog medija u raznim znanstvenim granama, da nabrojimo samo neke – medicinske znanosti, biologija, arhitektura, matematika, geologija, arheologija i etnologija, od velike je važnosti. To ne iznenađuje, jer je znanost način spoznaje svijeta kroz opažanje, promatranje i eksperiment, a crtežom koji je znanstvenog ili edukativnog karaktera bilježi se, objašnjava i komunicira znanstveno istraživanje. Iako dijeli iste likovne zakonitosti i proces nastanka, od umjetničkog se crteža razlikuje po tome što je umjetnički crtež sam sebi svrhom, dok ovakav primijenjeni crtež služi određenom cilju. Od početaka sakupljanja arheološke građe i istraživanja, arheološki se crtež nametnuo kao velika pomoć pri proučavanju i znanstvenoj obradi, kao oblik dokumentiranja spomeničke građe. Pojavom fotografije i današnjih novih tehnologija, ova vrsta crteža nije izgubila na važnosti te se i dalje koristi, a čine ga jasno određene smjernice i standardi. Na izložbi „Slavko Šohaj - muzejske godine“ mogu se razgledati crteži koje je Šohaj izradio kao arheološki crtač zaposlen u muzeju od 1935. do 1966. godine. Samostalan razgled izložbe namijenjen je posjetiteljima svih dobnih skupina.
Crtež u znanosti U sklopu edukativne radionice za djecu „Crtež u znanosti“ male polaznike upoznat ćemo s crtežima koji se koriste u znanosti kao znanstvene i edukativne ilustracije. Uz kratki uvod i primjere iz raznih znanstvenih grana u kojima se koristi crtež, na zabavan način djeci se objašnjava i približava arheološki crtež, odnosno crtanje arheoloških predmeta. Crtanjem ovih predmeta djecu potičemo, kroz objektivno promatranje i bilježenje onoga što vide, da istražuju i razmišljaju kako su predmeti izrađeni te koja je bila njihova uporabna funkcija. Radionica je namijenjena djeci od 7 do 12 godina. Zbog ograničenog broja sudionika, potrebne su prijave na abertol@amz.hr
Antičke olimpijske igre Stari Grci organizirali su brojna natjecanja, od manjih lokalnog karaktera pa sve do velikih koja su okupljali sve Grke, no od svih njih daleko najpoznatije i najznačajnije bile su upravo olimpijske igre. Tijekom više od 1000 godina koliko su ove igre posvećene Zeusu održavane, predstavljale su jedinstveni spektakl - ne samo vrhunac sportskog natjecanja, već i najvažniji kulturni, religijski i politički događaj. Priča o antičkim olimpijskim igrama, njihovom mitološkom i religijskom porijeklu, organizaciji, ceremonijama i sudionicima, priča je o samoj biti civilizacije stare Grčke. Predavanje će održati Ana Popovčić iz Hrvatske olimpijske akademije, a ususret Olimpijskim igrama u Parizu i izložbi „Citius, Altius, Fortius – Communiter“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Napomena U petak, 14. lipnja od 10:00 do 18:00 sati te u subotu 15. lipnja od 10:00 do 14:00 sati besplatan je ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu za sve posjetitelje te je omogućen samostalan obilazak izložbe „Slavko Šohaj – muzejske godine“. Arheološki muzej nedjeljom privremeno ne radi.
|