Panel: Ljudski ostaci i identitet muzeja: Etičke dileme i društveni razgovori

Arheološki muzej u Zagrebu vas poziva na panel i zajedničko otkrivanje etičkih dilema i društvenih razgovora o izlaganju ljudskih ostataka u muzejima.

Panel

LJUDSKI OSTACI I IDENTITET MUZEJA: ETIČKE DILEME I DRUŠTVENI RAZGOVORI

četvrtak, 9. studenoga 2023. u 11 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
Velika dvorana, 1. kat

PRIJAVITE SE OVDJE

Topic: Ljudski ostaci i identitet muzeja: Etičke dileme i društveni razgovori

Time: Nov 9, 2023 11:00 AM Sarajevo, Skopje, Zagreb

Join Zoom Meeting

https://us06web.zoom.us/j/83175631402?pwd=olmgD0bQndsi1PdN8KbChLB5Jqbf11.1

Meeting ID: 831 7563 1402
Passcode: 167739

Duboko intrigantna tema koja će otvoriti vrata širokom spektru razmišljanja o izazovima koji se javljaju u muzejskom svijetu kada su u pitanju ljudski ostaci.

Muzeji su mjesta gdje se čuva i interpretira povijest, ali izlaganje ljudskih ostataka postavlja složena pitanja o etici, dostojanstvu i pravima preminulih osoba. Ova panel diskusija istražit će temeljna pitanja koja se nameću kada se ljudski ostaci postavljaju na izložbu te kako se muzeji suočavaju s ovom delikatnom problematikom.

U raspravi Ljudski ostaci i identitet muzeja: Etičke dileme i društveni razgovori sudjelovat će stručnjaci iz različitih polja, uključujući muzealce, arheologe i antropologe. Oni će podijeliti svoje perspektive i iskustva u rješavanju etičkih dilema povezanih s izlaganjem ljudskih ostataka, istražujući pitanja kao što su:

Dostojanstvo preminulih: Kako osigurati dostojanstvo i poštovanje prema ljudskim ostacima koji se izlažu u muzejima?

Društveni i kulturni kontekst: Kako različite kulture i zajednice percipiraju izlaganje ljudskih ostataka i kako to utječe na muzejsku praksu?

Edukacija i svijest: Kako muzeji mogu koristiti izlaganje ljudskih ostataka kako bi educirali javnost i potaknuli na društveni dijalog o pitanjima identiteta, povijesti i etike?

Panel će također razmotriti sličnosti i razlike između izlaganja mumija i ljudskih skeletnih ostataka te kako se te dvije teme međusobno preplavljuju.

Ovo je prilika za sudjelovanje u važnom razgovoru o tome kako muzeji mogu balansirati između interpretacije povijesti i poštovanja preminulih osoba. Nastojimo stvoriti okruženje u kojem se razumiju etičke dileme, a društveni razgovor je poticajan i produktivan. Svi ste pozvani da nam se pridružite u ovom zanimljivom putovanju duboko u srž muzejskog identiteta.

Panel Ljudski ostaci i identitet muzeja: Etičke dileme i društveni razgovori treći je od 4 planirana događanja koje organizira Arheološki muzej u Zagrebu u programu Stručna događanja AMZ 2023. Na trećem panelu sudjelovat će istaknuti govornici koji će podijeliti svoje stručno znanje i iskustvo:

Jacqueline Balen muzejska je savjetnica, viša znanstvena suradnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Uz znanstveni rad (mlađe kameno i bakreno doba) bavi se prezentacijom i promicanjem arheološke baštine. Sudjeluje u nastavi Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Puli. Članica je Upravnog odbora Udruge Ruta željeznog doba Podunavlja i predsjednica Hrvatskog arheološkog društva.

Mario Novak završio je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirao s temom iz biološke antropologije (bioarheologije). Između 2002. i 2013. godine radio je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a od 2013. do 2015. boravio je u Irskoj (University College Dublin) na poslijedoktorskom usavršavanju. Nakon povratka u Hrvatsku zaposlio se na Institutu za antropologiju u Zagrebu gdje radi i danas u svojstvu višeg znanstvenog suradnika.
Njegov znanstveni rad usmjeren je prema holističkom pristupu istraživanju ljudskih koštanih ostataka iz arheološkog konteksta. U svojim istraživanjima kombinira brojne analitičke metode koje su preuzete iz različitih znanstvenih disciplina kao što su (bio)arheologija, analiza stabilnih izotopa, paleogenetika, radiologija i sl. Na temelju tih analiza pokušava proniknuti u tajne života (i smrti) naših davnih predaka, tj. rekonstruirati kako su ti ljudi živjeli, čime su se hranili, od kuda su došli, od kojih bolesti su bolovali, pa čak i kako su izgledali.
Voditelj je i suradnik na nekoliko domaćih i međunarodnih projekata, a osim objava u znanstvenim i stručnim časopisima, rezultate svojih istraživanja prezentirao je na više od 80 skupova u zemlji i inozemstvu, kao i na brojnim javnim predavanjima, radionicama za djecu i sl. Svoja znanja prenosi i studentima u Hrvatskoj, ali i kao gostujući predavač u inozemstvu.

Rajna Šošić-Klindžić je izvanredni profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njezino područje interesa je prapovijesna arheologija, teorijska arheologija i odnos suvremenih prilika i istraživanja prošlosti.

Igor Uranić muzejski je savjetnik i voditelj Egipatske zbirke u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Jedini je egiptolog u Hrvatskoj sa standardnom akademskom diplomom. Objavio je sedam knjiga s tematikom staroegipatske civilizacije. Također je autor dvadesetak znanstvenih i stručnih radova s područja egiptologije, stalnog postava muzeja te nekoliko izložbi. Osnivač je i voditelj Zagrebačke egiptološke škole, poznatije kao ZEŠ. Godine 2013. za izložbu Mumije, znanost i mit dobio je nagradu za provedeni istraživački rad.

Marija Živković diplomirala je povijest i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Etnografskom muzeju u Zagrebu kao muzejska savjetnica. Nakon izložbi „Dim - priča o duhanu“ i „Vatra“ interes usmjerava na Zbirku izvaneuropskih kultura te je priredila publikaciju „Hrvatska i svijet: afričke zbirke u Etnografskom muzeju u Zagrebu“, online katalog „Istraživanja braće Seljan“ i izložbu „Braća Seljan kroz prašume i pustinju“ u Etnografskom muzeju u Zagrebu, koja je, prilagođena sadržajno i tehnički, gostovala u deset gradova Južne Amerike kroz 2022. i 2023. godinu. U svjetlu suvremenih zahtjeva za dekolonizacijom muzeja, rad na Zbirci izvaneuropskih kultura donosi niz etičkih dilema. Stoga je središte njenog interesa mogući načini dekolonizacije Zbirke u lokalnom kontekstu, kao i političke, kulturne i organizacijske prilike u kojima je Zbirka nastala i razvijala se.

Dodatne informacije: zbabic@amz.hr

PRIJAVITE SE OVDJE

Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje