Predstavljanje magazina Neandertalci – specijala u izdanju Večernjeg lista
U petak 4. ožujka 2022. godine s početkom u 11 sati u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se predstavljanje magazina Neandertalci – specijala u izdanju Večernjeg lista.
Na predstavljanju govorit će:
• Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
• prof. dr. sc. Ivor Janković, autor, Institut za antropologiju
• Sanjin Mihelić, autor, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu
Broj mjesta u Galeriji AMZ je ograničen molimo najavite svoj dolazak na mail info@amz.hr
Predstavljanje možete pratiti uživo preko zoom platforme
Join Zoom Meeting
https://zoom.us/j/93856992896?pwd=RExOVDdxSXkrVGJ2UGxQaUx0dDY2UT09
Meeting ID: 938 5699 2896
Passcode: 041742
Urednik magazina Neandertalci, Marin Penavić okupio je eminentne stručne suradnike i autore iz hrvatske i inozemstva: prof. dr. sc. Ivor Janković, znanstveni savjetnik Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, prof. dr. sc. Fred H. Smith, red. prof., Department of Sociology & Anthropology, Illinois State University, prof. dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Siniša Radović, znanstveni suradnik, Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dipl. ing. geol. Jurica Sabol, ravnatelj, Muzeji Hrvatskog zagorja, Sanjin Mihelić, ravnatelj, Arheološki muzej u Zagrebu, doc. dr. sc. Davorka Radovčić, Geološko paleontološki odjel, Hrvatski prirodoslovni muzej Ankica Oros Sršen, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Magazin je bogato opremljen fotografijama, a za oplemenjivanje magazina ilustracijama zaslužni su studenti Akademije za likovnu umjetnost Sveučilišta u Zagrebu.
Iz specijala Neandertalci izdvajamo:
Dva su nalazišta u Hrvatskoj važna u svjetskim okvirima – Hušnjakovo u Krapini gdje je pronađena najveća zbirka neandertalskih ostataka te špilja Vindija.
Kao što se ljudi danas anatomski razlikuju jedni od drugih tako se i neandertalci različitog područja razlikuju. Uspoređujući “tipičnog neandertalaca” i “tipičnog suvremenog Europljanina” razlike se ponajprije uočavaju u građi lubanje i građi tijela. Iako su bili nešto niži od modernog čovjeka analize pokazuju da su neandertalci bili i dvostruko snažniji od današnjih ljudi.
Rezultati analiza s više nalazišta pokazali su izrazito velik udio mesa u prehrani pa je zaključeno da je životinjsko meso bilo ključan i univerzalan izvor neandertalske prehrane. Nema sumnje da su neandertalci bili vješti lovci i da su konzumirali veće količine mesa. Međutim, otvorila su se mnoga druga pitanja o značenju lokalnih i regionalnih varijacija u strategijama preživljavanja. Primjerice, može li se i u kojoj mjeri povezati razvoj litičke tehnologije s promjenama u strategijama lova? Zašto su na nekim nalazištima neandertalci lovili gotovo isključivo jednu vrstu? Jesu li neandertalci aktivno lovili megafaunu (npr. nosoroge)? Koja je bila uloga hrane morskog podrijetla? I tako dalje.
Činjenica da se neandertalce povezivalo s hladnim okolišem (što nije potpuno ispravno jer su živjeli u različitim klimatskim zonama, a tijekom njihove evolucije klima se drastično mijenjala) i sama arheološka građa (poput životinjskih kostiju s tragovima lomljenja i rezanja) stvorile su sliku o neandertalcima kao isključivim mesojedima. Tome su u prilog išli i rezultati analiza stabilnih izotopa koji su ih određivali gotovo isključivo kao mesojede. No napretkom analitičkih metoda danas raspolažemo i detaljnijim pokazateljima prehrane. Primjerice, analize zubnog kamenca i mikrofraktura te tragovi na zubima neandertalskih ostataka s različitih nalazišta iz različitih geografskih regija pokazuju da su za prehranu upotrebljavali i biljke.
Premda biljke nisu predstavljale glavni oblik prehrane, rezultati analiza pokazali su korištenje mahunarki, sjemenki različitih trava, palmina voća, lopoča, gomolja i gljiva, a dio analiza pokazuje i termičku obradu biljaka (kuhanje).