Dan Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Dan Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Predavanja u povodu Dana Umjetničkog paviljona

14. i 15. prosinca 2022.

Galerija AMZ, Pavla Hatza Street 6

Besplatan ulaz

Dan Umjetničkog paviljona u Zagrebu ove godine obilježava se dvama predavanjima 14. i 15. prosinca u 18 sati u Galeriji AMZ, Ulica Pavla Hatza 6, uz prodaju kataloških izdanja Paviljona i suvenira po slavljeničkom popustu, od 16 do 20 sati.

14. 12. 2022. u 18 sati
dr. sc Dragan Damjanović: Politika i umjetnost u fin-de-siècle Hrvatskoj: Umjetnički paviljon od bana Khuen-Héderváryja do Prvoga svjetskog rata

Umjetnički paviljon u Zagrebu ubraja se ne samo u najvažnije spomenike fin-de-siècle arhitekture Hrvatske već i cijele Austro-Ugarske Monarhije. Neobarokno-secesijska izložbena palača reprezentativnošću svoga arhitektonskog rješenja svjedoči o kratkotrajnom gospodarskom i kulturnom prosperitetu Hrvatske u politički burnim vremenima banovanja Károlya Dragutina Khuen-Héderváryja.

Izgradnja paviljona vezana je uz hrvatski nastup na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. Na inicijativu Vlahe Bukovca, Ise Kršnjavog i Ive Mallina Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija podignula je poseban paviljon za izložbu umjetnina i historičkih spomenika prema projektu mađarskih arhitekata Flórisa Korba i Kálmána Giergla. Još prije njegova podizanja bilo je odlučeno da se nakon završetka izložbe prenese u Zagreb te da služi kao umjetnički paviljon. Zajedničkim nastojanjima hrvatske vlade i zagrebačkog

Gradskog poglavarstva dijelovi konstrukcije paviljona dopremljeni su u Zagreb krajem 1896., nakon čega je bečkim arhitektima Ferdinandu Fellneru i Hermannu Helmeru povjerena izrada projekta za njegovu ponovnu gradnju. Time su arhitekti i iz istočnoga i iz zapadnoga dijela Austro-Ugarske Monarhije, iz obje njezine glavne prijestolnice, Beča i Budimpešte, sudjelovali u realizaciji ove građevine, što predstavlja iznimnu rijetkost i što je i doprinijelo specifičnosti stilskoga rješenja paviljona.

U ovom izlaganju govorit će se o povijesti izgradnje i opremanju paviljona najprije u Budimpešti pa potom u Zagrebu te o prvim desetljećima njegova djelovanja, od izložbe Hrvatskog salona 1898. godine do početka Prvog svjetskog rata. Povijest paviljona kontekstualizirat će se sa zbivanjima na polju političke i kulturne povijesti Hrvatske toga razdoblja.

15. 12. 2022. u 18 sati
dr.sc. Helena Stublić: Muzeji i kulturna baština u svjetlu feminističkih i rodnih tema

Već smo dobrano zašli u 21. stoljeće, a svijet u kojem živimo i dalje je duboko raslojen, podijeljen i „raznolik“ u svojim društvenim pojavnostima i procesima kojih smo svjedoci. Puno je pomaka napravljeno u smjeru oblikovanja ravnopravnijeg, inkluzivnijeg i pravednijeg društva. No, nedavni veliki zamah kontra revolucija i jačanja desnice produkt su vremena u kojem živimo i koji zahtjeva sustavan i dobro organiziran strateški otpor. Kakva je uloga kulturne baštine, a slijedom toga i baštinskih institucija poput muzeja, odnosno kakva bi ona morala biti, u okviru iznesenih društvenih kretanja, pitanje je koje se sve češće poteže u stručnim i znanstvenim muzeološkim krugovima. Jesu li muzeji današnjice mjesta koja mogu i trebaju odgovoriti na izazove svijeta u kojem živimo? Pitanje je retoričko, a modeli i metode novog muzejskog djelovanja i rada tek se razvijaju.

Feminističke i rodne teorije i prakse djeluju kao odličan model i imaju kapacitet pružiti novu perspektivu u muzejima i drugim baštinskim institucijama. Imperativ njihovog rada, osim zaštite baštine kao takve, jest odnos prema zajednici i društvu kojima služe, kao mjesta generiranja pozitivnih promjena, dakle mjesta dijaloga i slobode. Ipak, institucionalna ograničenja i razne kulturne i ostale politike mogu u ovom procesu imati značajnu ulogu. No, je li to uloga na koju muzeji, ako žele biti iskreni prema sebi i društvu u kojem djeluju, moraju pristati?

Organizacija: Umjetnički paviljon u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu