30. 6. 2023. Otvorena izložba BESTIARIVM ANTIQVVM - Zvjerinjak antike u Muzeju vučedolske kulture

U petak 30. lipnja 2023. godine, u Muzeju vučedolske kulture u Vukovaru otvorena je arheološka izložba BESTIARIVM ANTIQVVM - Zvjerinjak antike Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Otvorenje izložbe BESTIARIVM ANTIQVVM održano je u sklopu 8. Festivala vučedolske kulture.

U uvodnoj riječi okupljenim gostima obratili su se Mirna Šuljug, kustosica Muzeja vučedolske kulture, Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture te je izložbu otvorila Ružica Marić.

Koautorice izložbe BESTIARIVM ANTIQVVM- Zvjerinjak antike , Hana Ivezić, kustosica Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, i Jana Kopáčková, stručna suradnica Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, okupljenima su predstavile koncept izložbe, tematske cjeline te su približile neke od najzanimljivijih arheoloških predmeta predstavljenih na izložbi.

Izložbu BESTIARIVM ANTIQVVM - Zvjerinjak antike publika može razgledati do 30. rujna 2023. godine.

Na izložbi BESTIARIVM ANTIQVVM - Zvjerinjak antikeizloženo je ukupno 214 arheoloških artefakata iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, mahom one koji nikada nisu bili izlagani niti publicirani u stručnoj literaturi. Predmeti su predstavljeni kroz prizmu namjene, dekoracije, zoomorfnog simbolizma i šireg kulturno-religioznog konteksta, dok vizuali izložbe nude širi pogled na odnos antičkog čovjeka prema životinjama.

Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama. Životinje su bile sastavni dio njihove svakodnevice - od prehrane, rada i trgovine preko rata do književnosti i umjetnosti, sve do ljubavi. Osim što su bile radne, kućne ili pak divlje, životinje su mogle biti i svete, a redovito su i žrtvovane za potrebe vjerskih svetkovina. Rituali rimske državne religije kao i privatni kultovi zahtijevali su žrtvovanje životinja u čast bogova - bikovi, junice, ovce, svinje i koze su tako redovito bili predmetom žrtve. Izvan grada, no i u samim gradovima, pripitomljene životinje držale su se i uzgajale radi koristi i zarade, a divlje životinje lovile su se podjednako iz užitka i kao izvor hrane. Učenjaci poput Aristotela, Elijana, Plinija i Seneke proučavali su njihovu anatomiju i ponašanje. Životinje se mogu vidjeti doslovno u svim mogućim oblicima umjetničkog izričaja - utkane u tkaninu, izrezbarene u namještaju, inkorporirane u predmete svakodnevne uporabe, naslikane na freskama ili posložene u mozaicima. One su predmeti poslovica, zakletvi i snova. Neke su paradirale pred carevima, živjele u palačama i zabavljale mase u areni. Životinje su u potpunosti prožimale drevni svijet - nisu imale isključivo utilitarnu i ekonomsku funkciju, već su igrale važnu ulogu u grčko-rimskoj religiji te kulturi, simbolici i umjetnosti.

I u antici, ljudi su uspostavili bliske odnose sa svojim životinjama. Filozofi su često raspravljali o prirodi životinja i ljudi - mnogi su vjerovali da je temeljna razlika u tome što su ljudi sposobni razumjeti, dok životinje nisu. Grčki i rimski autori kao što su Plutarh, Elijan i Plinije Stariji pisali su o životinjama u djelima o etici, moralu i prirodnoj povijesti. Pisci proze i poezije, no i historičari kao što su Homer, Ezop (autor i danas slavnih basni), Herodot, Lukrecije, Opijan, Ovidije, Diodor Sikul i Dion Kasije često su se služili životinjama u svojim prispodobama kako bi ispričali priče i ilustrirali neka ljudska iskustva.

Najočitija i najdalekosežnija razlika između života u drevnom svijetu i današnjem, mehaniziranom i tehnološki razvijenom modernom dobu vidljiva je u neusporedivo važnijoj i opsežnijoj ulozi koju su u antici imale životinje svih vrsta. Jedva da je postojao neki aspekt ljudske djelatnosti, bilo da je riječ o proizvodnji, kretanju, ratovanju pa čak i dokolici, u kojima životinje nisu sudjelovale.

Izložba BESTIARIVM ANTIQVVM - Zvjerinjak antike podržava djelovanje udruga za dobrobit i zaštitu životinja, koje svojim predanim volontiranjem aktivno rade na spašavanju i zaštiti napuštenih i zlostavljanih životinja, kako bi u konačnici što više smanjili njihov broj na području Republike Hrvatske. Osim za „tetama i stričekima čuvalicama“, udruge bez vlastitog izvora financiranja uvijek su u potrazi za donatorima, dobrim ljudima koji svojim nesebičnim donacijama, ma kako skromnim, pomažu udrugama da se bore za one bez glasa. Na izložbi BESTIARIVM ANTIQVVM - Zvjerinjak antike antike posjetitelji mogu dati svoj doprinos zaštiti tih prekrasnih stvorenja s kojima dijelimo ovaj planet i život, te skromnom donacijom pomoći rad Udruge Pobjede. https://www.pobjede.hr/

 

 

 

Impresum

Organizatori: Muzej vučedolske kulture, Arheološki muzej u Zagrebu

Autorice tekstova i izložbe (AMZ): Hana Ivezić, Jana Kopáčková

Koordinatorice izložbe (MVK): Mirela Hutinec, Mirna Šuljug, Petra Nikolić 

Fotografije (AMZ): Igor Krajcar

Grafičko oblikovanje izložbe: Nena Gačić, Srećko Škrinjarić (AMZ)

Likovni postav izložbe (AMZ): Hana Ivezić, Jana Kopáčková

Tehnička izvedba izložbe (MVK): Ivan Pavešković-Burazer

Marketing i odnosu s javnošću (AMZ): Davorka Maračić

Koordinator marketinga (MVK): Darko Bilandžić

Edukacijski program (MVK): Krešimir Martinović

 

Foto: Muzej vučedolske kulture

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje