Akcija: Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine

Korice _zg _dok _ga _jos _ni _bilo _2014

KATALOG (PDF, 2,53MB)

 

NOVAC CARA DIOKLECIJANA

Otkriven: 16.5. 2015.
Na području grada pronađeni su deseci pojedinačnih primjeraka novca, a ovaj cara Dioklecijana pronađen je 1888., na tadašnjem Jelačić placu danas Trg Bana Josipa Jelačića 12. Novac je brončani a iskovan je 299. godine u carskoj kovnici novca u Ticinumu u Italiji. Original se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Trg Poziv

MAMUT U FRANKOPANSKOJ

Otkriven: 11.6.1992. – uništen
Otkriven: 28.3.2015.
Početkom 20.stoljeća prigodom kopanja temelja zgrade u Frankopanskoj 10 - danas je to DK Gavella - pronađena je kost kuka vunastog mamuta /Mamuthus primigenius /. Original se čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.

Pozivnica _MAMUT_LR

 

EGNATULEJ FLORENTIN U PARKU RIBNJAK

Otkriven: 25.10.2014.
U središtu parka Ribnjak postavljena je kopija nadgrobnog spomenika Rimljanina Egnatuleja Florentina. Original je isklesan u 2. st. poslije Krista. Original je danas izložen u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu.

EGNATULEJ FLORENTIN

Galeriju s otkrivanja pogledajte OVDJE

 

LAMPICA NA MIROGOJSKOJ CESTI

Otkriven: 11.11.2001.
Mala brončana svjetiljka – uljanica pronađena je pedesetih godina 20- tog stoljeća na Mirogojskoj cesti. Lampica je izlivena u bronci, ima oblik janjeta i ima Kristov monogram. Original se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

 

KIT U PODSUSEDU

Otkriven: 22.4.2001.
U zapadnom djelu Zagreba, u Podsusedu, prije 150 godina na mjestu gdje se  nalazio manji kamenolom koji su obilazili skupljači starina, pronađeni su, između ostaliog, i ostaci jednog morskog sisavca – kita. Kako se radilo o potpuno novoj i nepoznatoj vrsti u stručnoj literaturi prozvan je Mosocetus agrami ili Zagrebački kit. Kit je bio dugačak  čak 6 metara.

 

KRUNIŠTE STELE – GORNJI BUKOVEC

Otkriven: 7.2.1992.
Godine 1995. slučajno je pronađen mramorni ulomak kruništa stele rimskodobnog nadgrobnog spomenika. Somenik možemo datirati u 2.-3.st. poslije Krista i pretpostavlja se da se prvobitno nalazio na jednoj od rimskodobnih nekropola u blizini Gornjeg Bukovca ili na području Dubrave.

 

AKONIJA SALVIJA NA KAPTOLU

Otkriven: 26.7.1994.
Na renesansnu kaptolsku kulu sjeverno od Katedrale postavljena je kopija rimskog nadgrobnog spomenika isklesanog u 1.st. poslije Krista. Spomenik se do 19. st. nalazio pohranjen u jednoj od kaptolskih kurija a danas je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Spomenik je dao isklesati Gaj Julije Paterno svojoj ženi Akoniji Salviji.

 

JUPITER U BANJAVČIĆEVOJ

Otkriven: 18.6.1993.
U svibnju 1931. godine u banjavčićevoj 3, pronađen je mali brončani kip rimskog boga Jupitera. Visina mu je 19,5 cm. Nastao je oko 300. godine poslije Krista. U privatnom je vlasništvu. Replike  su  napravljene zahvaljujući sačuvanim fotografijama.

 

KRIŽANJE SAVSKE I VUKOVARSKE

Otkriven: 14.10.1992.
Na križanju savsk i Vukovarske, neposredno pred početak Drugog svjetskog rata, pronađena su dva antička paljevinska groba datirana u 1.-2. st. poslije Krista. U grobovima su bili uglavnom pronalaženi keramički predmeti pa je i na pločici apliciran reljef keramičkog vrča s dvije ručke.

 

STENJEVEC ŽUPNA CRKVA

Otkriven: 15.8.1992.
Na mjestu današnje župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu nalazilo se u antici naselje. U neposrednoj blizini otkrivena je jedna od najvećih rimskodobnih nekropola ranocarskog razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj (1.-2- st.pPoslije Krista). Iskopano je ukupno 129 grobova.

 

RIMLJANIN U PETRINJSKOJ

Otkriven 31.5.1992.
Mramorna glava bradatog muškarca pronađena je oko 1870. godineprigodom kopanja zdenca posjednika Polišanskog u Petrinjskoj ul. 3. Nije nam znano kako je došla u posjed Ivana Kukuljevića pl. Sakcinskog , no on ju je 1873. godine darovao tadašnjem Arheološkom odjelu Narodnog muzeja / Danas AMZ/

 

PONCIJE U KERESTINCU

Otkriven: 14.10.1990.
Kameni nadgrobni spomenik Poncija pronađen je pod konac 19. stoljeća u blizini Kerestinca, a od 1896. Čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Trenutačno je izložen u Lapidariju Muzeja. Spomenik je zbog svoje rustične izrade vrlo zanimljiv i možemo pretpostaviti da ga je tijekom 3. stoljeća poslije Krista isklesao neki domaći majstor te ga postavio na jednoj od mnogobrojnih rimskih nekropola na zagrebačkom području, a u blizini prometnice koja je spajala Emonu/ Ljubljana/  i Sisciju / Sisak/