Egipatska zbirka

 

Egipatska zbirka

Stalni postav Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu prezentira 600 izabranih predmeta. Izložba je podijeljena na tematske cjeline: božanstva u bronci, kamena i drvena plastika, grobna oprema, nakit, kozmetika i posuđe, papirusi i pisma, kanopske vaze, ušebti kipići, sarkofazi i mumije, te pogrebne stele. Zasebnu cjelinu, u prostoru koji se nastavlja na dvoranu s Egipatskom zbirkom, čini već prethodno uređena etruščanska soba s Zagrebačkom lanenom knjigom (najdužim poznatim etrurskim tekstom na svijetu) i tzv. Zagrebačkom mumijom na čijim povojim se taj tekst nalazi. Izložba egipatskih starina bila je zatvorena od 1991. godine, a nakon preuređenja zgrade 1999. bio je izložen privremeni postav s oko 60 predmeta. Autor likovnog uređenja novog postava je arhitekt Mario Beusan, a izbor predmeta i koncepciju izložbe obavio je Igor Uranić, egiptolog i viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu. Istovremeno s otvaranjem postava objavljen je vodič kroz Egipatsku zbirku na hrvatskom i engleskom jeziku.

 

 

Egipatska zbirka

Zbirka egipatskih starina Arheološkog muzeja u Zagrebu najznačajnija je i jedina sustavna kolekcija toga tipa u Hrvatskoj. Po broju predmeta i njihovoj raznolikosti zagrebačka zbirka svakako je među zanimljivijima u Srednjoj Europi. Prikupljanje staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj započelo je projektom osnivanja Narodnog muzeja u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću. Prvi otkup priskrbio je toj novoutemeljenoj instituciji oko dvije trećine ukupnog fundusa koji čini današnju zbirku s oko 2200 predmeta. Riječ je o otkupu najvećeg dijela Egipatske zbirke feldmaršala austrijske vojske, češkog podrijetla, Franza Kollera, koja se sredinom 19. stoljeća nalazila u Pragu. Otkup je obavljen 1868. godine, a među najzaslužnijima za njegovu realizaciju bio je biskup Josip Juraj Strossmayer.
Zna se da je Koller egipatske starine otkupio od nekog trgovca u Napulju, no nije poznato kako su i iz kojeg dijela Egipta one dospjele u Italiju. Nakon prve velike akvizicije zirka se nadopunjavala okupima i poklonima među kojima je najznačajniji bio poklon sarkofaga i mumije Kaipamau od vlade Arapske Republike Egipta 1970. godine. Bila je to svojevrsna zahvala za sudjelovanje nekolicine poduzeća iz Hrvatske i drugih republika bivše države u velikoj UNESCO-ovoj akciji spašavanja spomenika koji su u Nubiji bili ugroženi puštanjem u rad hidrocentrale i brane na Asuanu. Riječ je o dobro očuvanom antropomorfnom sarkofagu Amonove svećenice, predstavljenom u stalnom postavu zbirke. Također u posljednjih desetak godina realiziran je određen broj otkupa manjih privatnih zbirki.

 

Za razliku od najreprezentativnijih svjetskih kolekcija poput onih u Londonu, Kairu i Parizu, zagrebačka zbirka ne zastupa sva razdoblja faraonskog i pretpovijesnog Egipta, već se uglavnom oslanja na kasnija razdoblja. Najzastupljeniji su predmeti iz trećeg međurazdoblja (1069 - 747. g. pr. Kr.), kasnog razdoblja (747 -332. g. pr. Kr.) i doba ptolemejske dinastije (332 - 30. g. pr. Kr.), dok su manje zastupljeni predmeti iz doba Novog kraljevstva (1552 - 1069. g. pr. Kr) i Srednjeg kraljevstva (2055 - 1650. g. pr. Kr.).

Odjeli, zbirka.