Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća

Pisana Svjedočanstva o knezu Branimiru

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Vrijeme trajanja: 22. kolovoza - 31. listopada 2018.
Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split)
Suradnici (priprema dokumentacije, izbor građe, fotografije, crteži i karte): Filomena Sirovica, Jacqueline Balen, Miroslav Nađ, Nikoleta Perok, Ivan Radman-Livaja, Zoran Alajbeg, Arhiv AMZ, Arhiv MHAS, Pavle Dugonjić, Hrvatski povijesni muzej, Ana-Marija Jukić, Vinko Madiraca
Grafičko oblikovanje i priprema: Atelier ANII
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Slađana Latinović
Realizaciju izložbe omogućili su: Ministarstvo kulture RH, Arheološki muzej u Zagrebu
Vrsta: arheološka, povijesna, arhivska, tematska, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Izložba postavljena u Maloj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu sastoji se od tri cjeline. Prva se odnosi na jedan od najvažnijih spomenika rane hrvatske povijesti, ulomak kamene oltarne pregrade starohrvatske crkve izgrađene u drugoj polovini 9. stoljeća, koji je pronađen uz crkvu sv. Petra Apostola 1871. godine. Pronalazak ovog spomenika privukao je veliko zanimanje kulturne i političke javnosti jer je na njemu uklesano ime hrvatskog vladara Branimira i godina 888. Okolnosti pronalaska i razlozi njegovog smještaja u Arheološki muzej u Zagrebu (tada Arheološki odjel Narodnog muzeja), objašnjene su i prikazane korespondencijom između tadašnjeg ravnatelja Šime Ljubića i župnika u Gornjem Muću, Mije Jerka Granića. U to vrijeme iz Muća u Muzej pristižu brojni predmeti koji se datiraju od pretpovijesti do srednjeg vijeka, a dio njih izložen je u vitrinama.

Druga cjelina donosi pregled arheoloških istraživanja oko crkve sv. Petra apostola u Gornjem Muću. Detaljnije su prikazani preliminarni rezultati istraživanja koje je od 1975. do 1994. godine provodio Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split uz izbor nekoliko grobnih cjelina s nalazima nakita i konjaničke opreme. Posljednja cjelina izložbe rekonstruira položaj kneza Branimira kroz pisana svjedočanstva koja govore o njegovom političkom značaju tog vremena. Središnje mjesto ove cjeline zauzimaju pisma pape Ivana VIII. upućena knezu Branimiru te prikaz Čedadskog evanđelistara na čijim su listovima zapisana imena hodočasnika u sjeverni talijanski grad Cividale među kojima se nalaze i imena kneza Branimira i kneginje Maruše. Izložba završava kratkim opisom stanja u Europi i na Sredozemlju u devetom stoljeću i zidnim kolažom izbora novinskih članaka i izložbi s temom Branimirovog spomenika.

__________