Helenistička reljefna keramika iz Sikula

Plakat _helenisticka -reljefna -keramika -iz -sikula (1)

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej grada Kaštela i Turistička zajednica grada Kaštela
Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 6.2.2018. – 26.2.2018.
Autori izložbe: Ivanka Kamenjarin, viša kustosica
Autor postava: Ivanka Kamenjarin, viša kustosica
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha (AMZ), Ante Jureškin, David Milić (Muzej grada Kaštela)
Koordinator izložbe: Hana Ivezić
Opseg: 52 keramička predmeta (cjeloviti i ulomci), 8 forexa
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:  Izložbom se nastoji prikazati bogatstvo i raznolikost reljefne keramike pronađene pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli. Među ovom vrstom keramike najzastupljenije su tzv. "megarske" čaše koje su se sudeći prema nalazima kalupa za izradu proizvodile u naselju. Sve su čaše bile ukrašene, a najčešće je riječ o vegetabilnim motivima. Na pojedinim čašama nalaze se i imena vlasnika radionica u kojima su se izrađivale. Osim čaša pronađeni su i krateri, veće keramičke posude koje su služile za miješanje vina s vodom. Nalazi potječu iz kulturnih slojeva prve faze naselja (2.-1. st. pr. Kr), a dio je pronađen i pri istraživanjima pristaništa.

Kaštela su u nedavnoj prošlosti bila čuvena po vinu i vinarstvu. Svjedočanstva slavne prošlosti još uvijek su vidljiva u krajoliku, na kozjačkim padinama gdje se nalaze krčevinske gomile i prizide starih vinograda i u starim konobama, gdje su sačuvane drvene bačve, alati za obradu zemlje  i vinarska oprema. U novije vrijeme ulažu se znatni napori da se obnovi stara slava. Tako se na preostalom neizgrađenom zemljištu uz maslinike podižu i novi vinogradi, u kojima se sade domaće sorte, ponajprije crljenak kaštelanski, genetski otac čuvenog plavca malog.

Iako postoje indicije da se vinova loza uzgajala i u prapovijesti, prvi pouzdani tragovi uzoja vinove loze i proizvodnje vina povezani su s grčkom kolonizacijom. Na srednjodalmatinskom prostoru primat je tada imala Isejska država, koja je zbog svog položaja  na sredini Jadrana mogla imati razvijenu trgovačku flotu i odnose s ostalim dijelovima Jadrana i šireg mediteranskog prostora. Na novcu kojeg je kovala prikazan je kantaros, grozd i volutni krater, a grčki povjesničar Agatarhid u 2. st. prije Krista navodi kako je „isejsko vino bolje u usporedbi s drugima.“

Novijim arheološkim istraživanjima naselja Sikuli, koja provodi Muzej grada Kaštela, otkriveni su brojni nalazi koji između ostalog pružaju i podatke za nove spoznaje o  vinu na prostoru antičkih Kaštela.Tako su pronađeni i brojni nalazi koji upućuju na prisutnost vina.Prije svega veliki broj amfora u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput tzv. megarskih čaša koje je služilo za svakodnevno ispijanje vina. Jedna vrsta ovih čaša proizvodila se u Sikulima, što potvrđuju pronađeni kalupi. Što znači da Kaštela osim autohtonih vina i čuvenog crljenka, zinfandela*, imaju i originalne vinske čaše izrađivane upravo u Kaštelima.

Uz izložbu se održalo predavanje o povijesti vinarstva i vinogradarstva u Kaštelanskom zaljevu, uz degustaciju kaštelanskog crljenka. Autori predavanja su Robi Bralić, Sanja Acalija  i Ivan Šuta.

__________