JASA – rezultati arheoloških istraživanja lokaliteta Novi Čeminac–Jauhov salaš

JASAplakat

Organizator: Izložba je organizirana u suradnji Centra za kulturu Grada Belog Manastira i Arheološkog muzeja u Zagrebu
Mjesto održavanja: Centar za kulturu Grada Belog Manastira, Kralja Tomislava 2, Beli Manastir
Vrijeme održavanja: 17. veljače 2016. – 31. ožujka 2016.
Koordinacija izložbe: dr.sc. Jacqueline Balen (AMZ), Edo Jurić (Centar za kulturu Grada Belog Manastira)
Autori izložbe: Jacqueline Balen, Jelena Boras, Ana Đukić, Anita Ivanković, Marin Mađerić
Suradnici na izložbi: Denis Blažević, Ivan Drnić,Maja Grgurić,Vedrana Krištofić, Nenad Milić, Miroslav Nađ, Kristijan Salamaha, Biljana Smolčić, Goran Trninić, Ivan Valent, Josip Zorić
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
Tehnička realizacija postava: Robert Vazdar, Ivan Troha (Tehnička služba AMZ-a), Siniša Blažić, Nenad Milić, Andrija Šmit
Opseg: 48 predmeta, informativni panoi
Webwww.amz.hr
Vrsta: arheološka, povremena
Korisnici: sve kategorije posjetitelja s naglaskom na lokalnu zajednicu

Tema: Arheološki lokalitet Novi Čeminac-Jauhov salaš otkriven je terenskim pregledom, a definiran probnim rovovima koji su prethodili radovima na trasi buduće autoceste A5, dionica Beli Manastir-Osijek. Istraživanja su na tom položaju provođena tokom 2014. i 2015. godine, a njima je otkriven i definiran velik broj arheoloških struktura koje pripadaju različitim razdobljima i kuturama, od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Posebno valja istaknuti grobove i naselje iz vremena seobe naroda, jer su to prvi takvi nalazi pronađeni in situ na prostoru Republike Hvatske, a upravo su oni ponukali istraživače na proširenje istraživanog područja kako bi se dobio što bolji uvid u život populacije istočnih Germana koja je nastanjivala položaj Jauhov salaš u 5. stoljeću.

Ovom izložbom prvenstveno smo nastojali pokazati izuzetno bogatstvo i raznolikost arheološke baštine Baranje, s naglaskom na lokalitet Novi Čeminac-Jauhov salaš. Cilj nam je bio napraviti koncizni presjek svakodnevnog i zagrobnog života populacija koje su živjele na tom položaju kroz sva definirana arheološka razdoblja, i to kroz pedesetak predmeta, niz informativnih plakata, mnoštvo fotografija, 3D rekonstrukcije dvaju kuća i rekonstukciju nošnje srednjovjekovne žene koja prikazuje nalaze pronađene u jedom od grobova. U četiri vitrine javnosti će biti dostupan obrađeni i restaurirani arheološki materijal pronađen u pretpovijesnim i antičkim objektima te srednjevjekovnim kućama i grobovima.

Važno je istaknuti da se nalazi u vrlo kratkom vremenu od završetka istraživanja prezentiraju javnosti i to premijerno u Belom Manastiru, zbog čega nam je izuzetna čast izložiti ih gotovo na samom mjestu pronalaska i to u sklopu prve belomanastirske arheološke izložbe.