RIMSKO STAKLO HRVATSKE / RADIONIČKI RELJEFNI ŽIGOVI

RIMSKO STAKLO HRVATSKE

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej antičkog stakla, Zadar
Mjesto održavanja
:  AMZ, Trg N. Š. Zrinskog 19, Zagreb
Vrijeme trajanja
: 18. prosinac  2013. - 10. veljače  2014.
Autor izložbe:
Berislav Štefanac
Autor likovnog postava
: Jadranka Belevski, Vedrana Jović Gazić i Berislav Štefanac
Stručna suradnica:
Aska Šopar
Tehnička realizacija postava:
Tehnička služba AMZ-a i MAS-a
Opseg
: Izložba sadrži 157 staklenih predmeta iz rimskog perioda. Postav je popraćen dokumentarnim filmom, svjetlećim panelima s tekstovima i crtežima te uvećanim fotografijama nalazišta i predmeta. Uz originalne predmete u postavu će biti izložene replike antičkog stakla nastale kao rezultat eksperimentalne arheologije.
Web
: www.amz.hr, www.mas-zadar.hr
Vrsta
: arheološka, tematska, edukativna, informativna, multimedijalna
Korisnici
: sve kategorije posjetitelja
Tema
:  Nalazi staklene građe iz rimskog razdoblja na području Hrvatske zapaženi su u većoj količini na istočnoj obali Jadrana. Uz Pulu (Pola), Bakar (Volcera), Omišalj (Fulfinum), Osor (Apsorus), Skradin (Scardona) i Solin (Salona), brojni su stakleni predmeti pronađeni u Zadru (Iader) i njegovoj okolici. Značajnija su središta, uz Zadar, Starigrad (Argyruntum), Nin (Aenona) i Podgrađe kod Benkovca (Asseria). U kontinentalnom su dijelu Hrvatske nalazi iznimno rijetki.

Od desetak tisuća oblikovno raznolikih staklenih predmeta posebnu skupinu čine primjerci označeni reljefnim žigom na dnu recipijenta. Prema sadašnjim spoznajama, u Hrvatskoj je evidentirano 312 takvih primjeraka. Reljefni su žigovi najčešći na vrčevima i staklenkama kvadratična tijela, odnosno spremnicima za pohranu i transport raznih tekućih i polutekućih sadržaja. U manjem su broju zastupljeni na ostalim četverokutnim recipijentima kao što su Merkur boce, pseudo Merkur bočice i boce pravokutna tijela tipa amfore. Radioničke oznake potvrđene su i na spremnicima za pohranu skupocjenih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka među kojima su posebno značajne boce i balzamariji spljoštena tijela. Posebnu kategoriju čine konične čaše s uleknućima s otiskom carskog novca.

U označavanju staklenih predmeta rimski su se staklari koristili raznim geometrijskim, biljnim i životinjskim motivima, dok su pojedine radionice predmete označavale tekstualnim oznakama. Posebnu pozornost privlače vrčevi i staklenke na kojima su sačuvana imena sjevernoitalskih staklara G. Salvija Grata, L. Emilija Blasta i P. Akcija Alcima. U razdoblju ranog kršćanstva pojavljuju se i oznake križa i kristograma.

Analize radioničkih oznaka predstavljaju važan segment izučavanja antičkog staklarstva te su bitne u praćenju razvoja lokalne produkcije i izdvajanja autohtonih proizvoda iz cjelokupne staklene građe. Na zadarskom su području registrirani specifični reljefni žigovi koji se ne pojavljuju u drugim dijelovima Rimskog Carstva. Prema nalazima kvadratičnih vrčića označenih s četirima laticama i pseudo Merkur bočica, Zadar (Iader) se može izdvojiti kao glavno proizvodno i distributivno središte Liburnije u vremenu od kraja 1. do sredine 3. stoljeća. Dakako, to ne isključuje postojanje staklarske djelatnosti i u drugim liburnskim središtima, primjerice Enoni, Aseriji i Argiruntumu, što potvrđuje brojnost i homogenost drugih staklarskih proizvoda bez radioničke oznake.

Uporaba staklenih predmeta s radioničkim žigovima odgovara vremenu od druge četvrtine 1. do sredine 4. stoljeća, a težište je na razdoblju kraja 1. i prvih desetljeća 2. stoljeća. Stagnacija staklarske djelatnosti, započeta sredinom 4. stoljeća odrazila se i u potpunom izostanku radioničkih oznaka.

Fotogalerija