I palača i muzej - život od 19. do 21. stoljeća

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu

Mjesto održavanja:  Arheološki muzej u Zagrebu,  Trg N. Š. Zrinskog 19

Vrijeme trajanja: 4. travnja do 2. lipnja 2013.

Autori izložbe: Ana Solter

Stručni suradnik: Ivan Mirnik

Autor postava: Šesnić&Turković; Ivan Veljača

Glazbena produkcija: Ira Karlović

Tehnička realizacija postava: tehnička služba AMZ-a

Opseg: fotografije, plakati, arhivski predmeti, stilski namještaj

Web: www.amz.hr

Vrsta: povijesna, arheološka,

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema: Izložba  " i palača i muzej - život od 19. do 21. stoljeća" prati povijest Muzeja i palače Vranyczany-Dobrinović  te njihovog suživota posljednjih šezdesetak godina. Prisjetit ćemo se važnih trenutaka u povijesti Arheološkog muzeja, te se posebno osvrnuti na istaknute djelatnike kao što su Šime Ljubić, Josip Brunšmid i Viktor Hoffiller. Izložba se proteže kroz cijelu zgradu s posebno naglašenim odnosom prema Zrinjevcu.  Sama zgrada postaje muzejski izložak.

Današnji Arheološki muzej u Zagrebu razvio se iz odjela nekadašnjeg Narodnog muzeja, čije je osnivanje i djelovanje bilo usko povezano s ilirskim preporodom te kupnjom Narodnog doma 1846. godine.  Od godine 1880.  arheološka zbirka je smještena  u prizemlju palače Akademije na Zrinjskom trgu 11, a tek 1945. nakon rata Muzej seli u palaču Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevac 19. Nagli razvoj Muzeja uslijedio je tijekom upravljanja prvih educiranih arheologa, najprije Josipa Brunšmida, ujedno i pokretača studija arheologije na zagrebačkom Sveučilištu , a zatim i njegova nasljednika Viktora Hoffillera.

Arheološki muzej danas se nalazi u palači na Zrinjevcu 19 koju 1879. gradi Dragutin Vranyczany. Iza gotovo netaknute fasade krije se tek manji dio sadržaja koji mu je dao projektant. Svaki novi vlasnik ostavlja svoj trag. Svakako treba istaknuti Radivoja Hafnera, bogatog liferanta konjima i mesom,  koji u vrijeme Prvog svjetskog rata daje urediti prizemlje obloženo mramorom i postavlja danas već slavni lift. Nakon njegovog bankrota izmjenjuju se u palači, kako to već biva u teškim vremenima, razne banke i osiguravajuća društva, a u vrijeme Drugog svjetskog rata postaje zapovjedni stožer Wehrmachta. Najpoznatiji stanar Zrinjevca 19 u tom razdoblju bio je njemački general Edmund Glaise von Horstenau. Muzej seli u palaču nakon  rata i već tada se postavlja prvi stalni postav.

Pogledajte fotogaleriju OVDJE