RIMSKI DODEKAEDER U ZAGREBU (1862.- 2012.)

plakat AMZ_rimski dodekaeder_WEB

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu , Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov , Željezno / Eisenstadt, KUGA   (KUlturna zadruGA), Veliki Borištof/ Groβ Warasdorf

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg N.Š. Zrinskog 19

Vrijeme trajanja: 2. lipanj - 2. rujan 2012.

Autor izložbe: Zoran Gregl

Autor postava: Zoran Gregl

Autori postera: dr. Gerlinde Stern-Pauer, Jurica Čenar, Zoran Gregl

Opseg: 1 predmet,  6 postera

Web: www.amz.hr

Vrsta: povijesna, arheološka

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:

Početkom  druge polovice XIX. stoljeća  tadašnjem Narodnom muzeju u Zagrebu poklonjen je rimski brončani  dodekaeder. Riječ je o pomalo "misterioznom" predmetu čija namjena tj. funkcija nije u potpunosti razjašnjena. U svakom slučaju radi se o geometrijskom tijelu koje ima 12 peterokutnih ploha s probušenim rupama različitih promjera. Takvih je predmeta na području Rimskog Carstva pronađeno malo, ukupno 92, a zagrebački primjerak jedan je od najbolje očuvanih.

Pronađen je na oranici između sela Hof (hrv. Cimof)  i  Au (hrv. Cunava) im Leithagebirge u Donjoj Austriji i vrlo je zanimljiv način na koji je taj predmet došao u Zagreb. Poklonio ga je gradišćanski Hrvat Pavao Žulić koji je rođen u Hofu, a kako je kao profesor kemije dobio  posao  na gimnaziji u Zagrebu odlučio je da dodekaeder bude pohranjen u Zagrebu, a ne u Beču. Gradišćanski Hrvati su prije 500 godina napustili, kako to oni kažu svoju "staru domovinu" i preselili se u današnje Gradišće tj. novu domovinu.  I nakon pet stoljeća sačuvali su svoj materinji  hrvatski jezik, običaje i kulturu, a  prije točno 150 godina zaslugom jednog  gradišćanskog Hrvata taj je dragocjeni  predmet dospio u fundus "Arkeologičkog odjela"  tadašnjeg Narodnog muzeja.

U inventarnoj knjizi koja se tada zvala "Popis darovah", upisana je  29. svibnja 1862. nova akvizicija i to na sljedeći način: "... mjedena jabuka, po svoj prilici stajala je na vrhu palice turskog konjskog repa (barjaka) ili na vrhu turskog šatora; nadjena je u selu Hof u Austriji dolnjoj". Naravno, atribucija nije točna jer u to vrijeme u Zagrebu nije bilo školovanih arheologa, no danas  znamo da je riječ o dodekaederu iz razdoblja Rimskog, a ne Osmanlijskog Carstva.

Međutim, ostaje upitno koja je bila namjena tog predmeta ?  Među arheolozima postoje vrlo različita mišljenja  o tome  je li  imao praktičnu namjenu (npr.  držač nekog štapa, svjetiljke itd.) ili  je bio korišten u kultne svrhe u kojima bi praktičnu namjenu našao u području astronomije i  astrologije što izgleda prilično vjerojatno, a najnovije teorije govore u prilog tomu da su ga Rimljani koristili kao kalendar.