Gradine Kaštela i okolice

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb

Vrijeme trajanja: 12. 11. - 13. 12. 2009.

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej grada Kaštela

Autori: Ivan Šuta, Tonko Bartulović

Vrsta: arheološka, tematska

Opseg: tekstualni i slikovni panoi

Korisnici: sve dobne skupine

Tema:

Izložba se sastoji od zračnih fotografija iz fototeke Muzeja grada Kaštela i zbirke Tonka Bartulovića na kojima su prikazane gradine ovog područja.

Široj javnosti, ali i većini stručnjaka malo su poznati ostaci brojnih prapovijesnih gradina koje su razasute po okolnim brdima. Od osamdesetak gradina ovog dijela srednje Dalmacije na izložbi je prikazano tridesetak vizualno atraktivnijih. Gradinama se najčešće nazivaju prapovijesna utvrđena naselja, koja se počinju graditi krajem eneolitika i početkom ranoga brončanoga doba, odnosno oko 2000. god. prije Krista. Osim u brončanom i željeznom dobu gradinski položaji se koriste i u kasnoj antici i srednjem vijeku.

Njihovi ostaci podsjećaju na nemirna vremena, u kojima su sukobi bili česti, a opstanak zajednice u velikom dijelu ovisio o snazi utvrđenja. Bedemi su najčešće građeni od kamena, u tehnici suhozida, a često su korištene prirodne strmine kako bi se lakše utvrdio položaj. Pojedine gradine imaju bedeme kojima debljina prelazi deset metara, što govori o velikom trudu koji je uložen u njihovu gradnju. Nalazimo ih na istaknutim prirodnim položajima, s kojih je bilo moguće lako organizirati obranu i kontrolirati okolno područje. Zajednice koje su naseljavale gradine su u velikoj mjeri bile vezane uz stočarstvo, koje je bilo najvažniji izvor egzistencije na krškom području od prapovijesti do novijeg doba.

Osim gradina sa kaštelanskog prostora, poput gradine na Birnju iznad Kaštel Lukšića i te gradine Veli Bijać kod Kaštel Štafilića, na izložbi će biti prezentirane i zračne fotografije gradina užeg dijela Dalmatinske zagore, sa prostora Konjskoga, Vučevice, Dugobaba, Radošića, Trolokava, Prgometa, Labina, Primorskog dolca, Bristivice, Gornje Blizne, Gornjeg Segeta, Prapatnice, Divojevića, Bogdanovića, Kladnjica, Niskoga, Brštanova, Korušca i Vinova.

Izložbom se želi upoznati javnost sa bogatstvom i raznolikošću gradina ovog dijela Dalmacije, te potaknuti svijest o potrebi njihovog očuvanja.