Opatovina - tragovi povijesti izgubljene u sadašnjosti Rezultati arheoloških iskopavanja pred crkvom sv. Franje 2002. godine

Organizator izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, otvorenje 4. listopada 2006. u 12.00 sati

Vrijeme trajanja: 4. listopada do 3. prosinca 2006.

Vrsta: Arheološka

Autor izložbe i teksta: dr.sc. Željko Demo

Prostorna koncepcija i likovno oblikovanje : Mario Beusan

Opseg: 233 izloška, tekstualni panoi, nacrti, fotografije

Vodič po izložbi: 48 str., u boji

Web adresa: www.amz.hr

Opatovina - tragovi povijesti Tema: Prije četiri godine, prilikom rekonstrukcije i uređenja Ulice Opatovina pred zapadnim ulazom u crkvu sv. Franje, stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja i proveli arheološko iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba 1944. godine na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja otkriven je manji dio nepoznatog zagrebačkog kasnosrednjovjekovnoga groblja a ispod i između grobova tragovi ranosrednjovjekovnog naselja - nalazi o kojima se dosada također baš ništa nije znalo. O naselju koje je postojalo od VIII. ili IX. pa sve do u XIII. stoljeće svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovom ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći (ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog vremena. O naseobinskom karakteru nalazišta govore i nalazi životinjskih kostiju, zgure, grafita i inoga, a o njegovu trajanju u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca XII. i XIII. stoljeća.

Naselje je tijekom XIII. stoljeća zamijenio samostan uz koji je potkraj XIII. stoljeća sagrađena crkva. Ne istovremeno s crkvom nego tek koje desetljeće kasnije, u crkvenom dvorištu razvilo se groblje koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Među nalazima osobito su brojni čavli (ostaci lijesa) a u kudikamo manjem broju pojavljuje se nakit za glavu i ruke (parta, igla-pribadača, prsteni), dijelovi gornje nošnje (obujmice vezica, dugme-privjesci, okovi rukava, dvodijelne dvopetljaste kopče s kukom i ušicom, ukrasne kopče) te dijelovi i ukrasi pojasa (pređice, jezičci, okovi). Malobrojni su i oni za kronologiju groblja nezaobilazni i važni nalazi mađarskog, bavarskog i austrijskog srebrnog novca. Ukopi su prvoj polovini XIV. stoljeća bili su rijetki ali su u drugoj polovini XIV. stoljeća i tijekom XV. stoljeća postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom XVI. stoljeća broj ukopa naglo se smanjio a sredinom XVI. stoljeća pokapanje je i posve prestalo, pa su nakog toga i groblje i sjećanje na groblje pali u zaborav. U drugoj polovini XVII. stoljeća crkva je proširena u pravcu zapada te je njena tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja.

Navedeni podaci samo su dio priče o povijesti srednjovjekovnog Zagreba koju se izložbom u zagrebačkom Arheološkom muzeju želi prikazati i na koju se zbog važnosti želi upozoriti.