Povremene izložbe

Pleterni ukras nekad i danas

PLAKAT Pleter nekad i danas

Izložba postavljena u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, u ulici Pavla Hatza 6, donosi pregledni prikaz korištenja pletera kao ukrasnog motiva koji se često koristio od pretpovijesti pa sve do modernog vremena. Izložba je podijeljena u pet cjelina.

Nakon kratkog uvoda i upoznavanja s osnovnim definicijama pletera, prikazani su najraniji primjeri pleterne umjetnosti koji potječu s prostora Mezopotamije i Sirije, rimski mozaici s cijelog prostora mediteranskog bazena u čijoj je izradi pleter korišten za okvir prikaza ili je njime bila ispunjena cijela površina mozaika, zatim vikinški životinjski prepleti s područja Skandinavije i keltski križevi u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Poseban naglasak stavljen je na pleter s područja ranosrednjovjekovne Hrvatske, kad je u vrijeme predromanike i rane romanike pleter bio nezaobilazan motiv pri ukrašavanju kamenog crkvenog namještaja.

Istaknuti su brojni kameni spomenici koji su svojom ljepotom ukrasa i oblikovanja svjedočili o bogatom društvenom, kulturnom i političkom životu u vremenu vladavine hrvatskih vladara od 9. do početka 12. stoljeća.

Kraj izložbe prikazuje ponovno otkrivanje hrvatske baštine, a kroz nju i afirmiranje motiva pletera koji se od tog vremena uklopio i postao nazaobilazan motiv hrvatskog kulturnog identiteta.

Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu, ulica Pavla Hatza 6

Izložba je otvorena za posjetitelje od 5. do 18. rujna 2018. godine

Impresum izložbe:

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Autorice izložbe: Anita Dugonjić, Tara Pivac
Oblikovanje i grafička priprema izložbe: Atelier ANII
Lektura: Božena Bunčić
Tehnička realizacija postava: Vedran Mesarić, Ivan Troha, Robert Vazdar
Marketinška djelatnost: Odjel za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja u Zagrebu
Realizaciju izložbe financijski su pomogli: Minstarstvo kulture RH, Arheološki muzej u Zagrebu
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna, tematska

__________

Baština Nina u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Plakat Bastina Nina U AMZ Web

Grad Nin, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar  i Solana Nin suorganizatori su izložbe koja promiče bogatu kulturnu i prirodnu baštinu ninskog zavičaja.

Uz arheološku građu, izložba je dopunjena segmentima etnološke, sakralne, i prirodne baštine, gajeći objedinjujući, heritološki pristup baštini. Dinamiku Izložbi daju popratna događanja koja u vidu predavanja i projekcija nadopunjuju izložbenu koncepciju i omogućuju potpuniji uvid u bogato nasljeđe Nina i njegove okolice.

Izložba je realizirana u sklopu programa Baština u AMZ-u, čija je misija promovirati i zagrebačkoj publici približiti bogatu baštinu raznih hrvatskih sredina.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 12. do 16. rujna 2018. godine

Predavanja u sklopu svečanog otvorenja Izložbe 11. rujna s početkom u 19 sati:

Bijelo zlato Nina
Ivana Čvrljević (Solana Nin)

Ljekovito crno peloidno blato Nina
Dr. Neven Birkić (Opća bolnica Zadar)

Svetkovina Gospe od Zečeva
don Božo Barišić (Nadžupni ured Nin)

Obnova nepokretne kulturne baštine Nina
Anastazija Magaš Mesić (Ministarstvo kulture)

Impressum izložbe:

Organizatori: Grad Nin, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Narodni muzej Zadar, Solana Nin
Koordinacija Izložbe: Ozren Domiter (Arheološki muzej u Zagrebu) i Marijana Ramov (Grad Nin)
Stručni suradnici: Timka Alihodžić (Arheološki muzej Zadar), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Sanja Stamenić – Oršić (Solana Nin), Snježana Vujčić - Karlo (Narodni muzej Zadar)
Oblikovanje i grafička priprema vizuala: Srećko Škrinjarić (Arheološki muzej u Zagrebu)
Tehnička realizacija postava: Vedran Mesarić, Ivan Troha, Robert Vazdar
Marketinška djelatnost: Odjel za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja u Zagrebu
Realizaciju izložbe financijski su pomogli: Grad Nin, Arheološki muzej Zadar, Arheološki muzej u Zagrebu
Vrsta prezentirane građe: arheološka, etnološka, prirodoslovna

Izložba je realizirana uz potporu i pod pokroviteljstvom Grada Nina

____________

Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje

Plakat _Izlozba Zastitna Arh . Istr . R-G-P_web

Gostujuća izložba iz Gradskog muzeja Nova Gradiška "Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje", u sklopu izložbenog projekta Povratak u prošlost - bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj, koja prikazuje rezultate istraživanja lokaliteta badenske kulture.

U razdoblju srpanj – kolovoz 2015. godine Gradski muzej Nova Gradiška proveo je, pod vodstvom dr. sc. Marije Mihaljević, zaštitno iskopavanje na lokalitetu Ruščica – Glogove –Praulje, smještenom na prostoru luke Slavonski Brod. Na istražnoj parceli površine 46 000 m2 otkriveno je ukupno 1726 stratigrafskih jedinica.

Radi se o jednoslojnom naselju badenske kulture formiranom na povišenom položaju uz rijeku Savu, unutar kojeg prevladavaju zemunični i jamski objekti. Naselje se širi prema jugoistoku i čini cjelinu s istovremenim objektima otkrivenim prilikom zaštitnih iskopavanja 2011. godine. Središte naselja moglo bi se nalaziti u jugoistočnom djelu parcele, gdje su zabilježeni objekti s većom koncentracijom nalaza, među kojima prevladava keramičko posuđe grublje izrade, pečeno u oker, crvenkastim, smeđim, sivim i crnim tonovima. Od oblika su zastupljeni lonci, zdjele, vrčevi i šalice. Posuđe je većinom neukrašeno, a od ukrasa se rjeđe javljaju plitke kanelure, a češće točkasto ubadanje, samostalno ili kao bordura u kombinaciji s urezanim mrežastim motivom. U manjoj mjeri zastupljeni su uporabni predmeti od keramike, alatke od cijepanog i glačanog kamena te dijelovi žrvnjeva.

Posebnost čine nalazi jednodijelnih keramičkih kalupa za lijevanje plosnatih bakrenih sjekira te malobrojni tragovi metalne zgure i bakra koji svjedoče o prisutnosti metalurške proizvodnje u naselju.

Autorice izložbe: Marija Mihaljević, Danimirka Podunavac i Marina Matković Vrban

Izložba je otvorena za posjetitelje od 19. rujna do 14. listopada 2018. godine.

___________

Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj

plakat_povratak u prošlost_ bakreno doba 

Galerija događanja - u četvrtak 30. rujna 2018. godine, dr. art. Mirna Rudan Lisak, stručna savjetnica za muzejsku djelatnost u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba otvorila je izložbu Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj.

Izložbom su prikazani svi aspekti života eneolitičkog čovjeka kroz razdoblje od približno 2000 godina, kroz izrade predmeta za svakodnevnu upotrebu, ukrašavanja tih istih predmeta, načina organizacije naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanja sirovina te zagrobnoga života i prikazom najreprezentativnijih predmeta kultura koje su obitavale na prostoru sjeverne Hrvatske.

Autorice izložbe prikazale su život populacija u bakrenom dobu na području sjevernog dijela Republike Hrvatske i naglasile njihovu međuovisnost i komunikaciju s ostalim dijelovima europskog kontinenta te kontinuitet života na prostoru Hrvatske.

Glavna značajka bakrenoga doba ili eneolitika (aeneus-mjeden, bakren, lithos-kamen) jest upotreba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa, iako je već u neolitiku čovjek ovladao novim tehnologijama, odnosno proizvodnjom metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra.

Proces transformacije kasnih neolitičkih kultura u eneolitičke manifestacije nije svuda tekao istodobno niti se odvijao na isti način. Zbog geografske odlike tla i prethodne heterogenosti u razvoju neolitičkih zajednica te zbog utjecaja iz različitih kulturnih centara (Karpatska kotlina, Egeja, Pont) pojedine kulture oblikovale su se s lokalnim specifičnostima. Teritorij današnje Hrvatske kao udaljeniji od ishodišta promjena drugačije je proživljavao preobrazbu u eneolitik od jugoistočnih krajeva Europe i Balkana. 

Sjevernohrvatski prostor u eneolitičko je doba bio područje rasprostiranja niza značajnih kulturnih pojava. Sve te pojave rezultirale su izuzetnim bogatstvom arheoloških nalaza. Različit intenzitet iskopavanja pojedinih područja kao i pojedinih kultura za posljedicu ima neravnomjerno poznavanje pojedinih kulturnih pojava bakrenog doba ili eneolitika. Također nedovoljan broj sustavnih iskopavanja višeslojnih nalazišta još uvijek nam ne daje pravu kronološku poziciju pojedinih kultura koje su obitavale na ovim prostorima.

Tijekom trajanja izložbe Arheološki muzej u Zagrebu pripremio je bogat program koji se sastoji od stručnih vodstva autora Izložbe, predavanja i radionica i tri gostujuće Izložbe koje obrađuju različite teme bakrenog doba.

Tako će posjetitelji biti u prilici vidjeti od 18. rujna izložbu iz Gradskog muzeja Nova Gradiška: „Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje“ koja prikazuje rezultate istraživanja lokaliteta badenske kulture. Autorice izložbe: Marija Mihaljević, Danimirka Podunavac i Marina Matković Vrban.

Od 17. listopada u Arheološkom muzeju u Zagrebu gostuje izložba „Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi“ Muzeja Vučedolske kulture autora Mirele Hutinec, Aleksandra Durmana i Darka Puharića.

Posljednja gostujuća izložba „Beketinci-Bentež, naselje iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjega vijeka“ Arheološkog muzeja Osijek autora Dragane Rajković i Zvonka Bojčića za posjetitelje će biti otvorena od 7. studenog 2018. godine.

Kreativne i umjetničke radionice „Šetnja kroz bakreno doba“ namijenjene djeci i mladima od 10 do 15 godina održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 11 sati. Polaznici radionice naučit će o tehnikama ukrašavanja keramičkih posuda te na koji način se počeo koristiti i obrađivati metal uz edukativnu publikaciju „Šetnja kroz Bakreno doba“. 

Besplatna stručna vodstva autorice Izložbe održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 12 sati. Posjetitelji imaju priliku saznati nešto više uz druženje s autoricom Izložbe dr. sc. Jacqueline Balen, muzejskom savjetnicom Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Otvorenje izložbe dio je službenog programa stručnog skupa 22nd European Meeting of the Paleopathology Association u organizaciji Instituta za antropologiju.

Program stručnog skupa 22nd European Meeting of the Paleopathology Association u organizaciji Instituta za antropologiju.

Impresum izložbe:

Autorice izložbe: Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Ina Miloglav (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Dragana Rajković (Arheološki muzej Osijek)

Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Srećko Škrinjarić
Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Nedjeljko Špoljar, Sensus Design Factory
Stručni suradnici: Dragana Antonović (Arheološki institut Beograd), Antonela Barbir (Institut za arheologiju, Zagreb), Lea Čataj (Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb), Ana Đukić, Zagreb, Ana Grabundžija (Freie Universität Berlin, Excellence Cluster Topoi), Ivor Janković (Institut za antropologiju, Zagreb), Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb), Maja Pasarić (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb; School of Archaeology, University College Dublin), Andrijana Pravidur (Zemaljski muzej BiH, Sarajevo), Siniša Radović (Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Zagreb), Kelly Reed (Oxford Martin School, University of Oxford), Andrej Sabljić, Zagreb, Selena Vitezović (Arheološki institut Beograd)
Predmete na izložbi ustupili su: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geoarheo d.o.o., Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Nova Gradiška, Gradski muzej Požega, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Virovitica, Institut za arheologiju, Kaducej d.o.o., Muzej Brodskog Posavlja, Muzej ĐakovštineZavičajni muzej Našice, Muzej grada ZagrebaOdjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzej Moslavine KutinaMuzej RadboaMuzej Međimurja ČakovecMuzeji Hrvatskog zagorja - Muzej seljačkih buna, Hrvatski restauratorski zavod i Zbirka Obitelji Zvijerac

Tehnička izvedba izložbe: Vedran Mesarić, Robert Vazdar, Srećko Škrinjarić, Ivan Troha
Vizualizacija naselja: Marin Mađerić, Jelena Boras
Izrada rekonstrukcija: Vedran Mesarić
Konzervatorsko-restauratorski radovi: Marina Gregl, Zrinka Znidarčić
Edukativni program: Zorica Babić
Fotografije: Igor Krajcar, Nenad Milić

Realizaciju izložbenog projekta financijski je pomogao Grad Zagreb

__________

Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj

Graditeljstvo Branimirovog vremena

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Vrijeme trajanja: 22. kolovoza - 30. prosinca 2018.
Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić
Stručni suradnik: Željko Demo
Likovno oblikovanje postava: Mario Beusan
Grafičko oblikovanje i priprema: Srećko Škrinjarić
Tehnička realizacija postava: Ivan Fakleš, Vedran Mesarić, Ivan Troha, Robert Vazdar
Realizaciju izložbe omogućili su: Ministarstvo kulture RH, Arheološki muzej u Zagrebu
Vrsta: arheološka, povijesna, srednjovjekovna, tematska
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Središnji dio izložbe postavljene na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu zauzima idejna rekonstrukcija oltarne pregrade koja dočarava izgled unutrašnjosti nekadašnje starohrvatske crkve sv. Petra u Gornjem Muću kraj Splita kojoj je pripadao jedan od najljepših ranosrednjovjekovnih klesarskih radova – ulomak grede s uklesanim imenom hrvatskog vladara Branimira i godinom 888. Ovaj spomenik A kategorije zauzima važno i istaknuto mjesto u prostoru izložbe, a uz njega se također dijelovima kamenog crkvenog namještaja predstavljaju još dva vrlo važna starohrvatska nalazišta: Kapitul i Biskupija kod Knina.

Svjetovni pak segment života ranosrednjovjekovne Kneževine Hrvatske prikazan je izborom nalaza novca koji su dragocjeno svjedočanstvo o utjecajima i vezama Hrvata i susjednih država, dok o ukrašavanju i nošnji svjedoče nalazi, uglavnom jednojagodnih i četverojagodnih, naušnica pronađenih u najčešće slučajno otkrivenim grobovima na području Dalmacije, Like i Kvarnera. Time se zaokružuje slika o materijalnoj kulturi Hrvatske od vremena prvih hrvatskih vladara sve do dolaska ugarske dinastije Arpadovića na hrvatsko prijestolje.

 __________

Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća

Pisana Svjedočanstva o knezu Branimiru

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Vrijeme trajanja: 22. kolovoza - 31. listopada 2018.
Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split)
Suradnici (priprema dokumentacije, izbor građe, fotografije, crteži i karte): Filomena Sirovica, Jacqueline Balen, Miroslav Nađ, Nikoleta Perok, Ivan Radman-Livaja, Zoran Alajbeg, Arhiv AMZ, Arhiv MHAS, Pavle Dugonjić, Hrvatski povijesni muzej, Ana-Marija Jukić, Vinko Madiraca
Grafičko oblikovanje i priprema: Atelier ANII
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Slađana Latinović
Realizaciju izložbe omogućili su: Ministarstvo kulture RH, Arheološki muzej u Zagrebu
Vrsta: arheološka, povijesna, arhivska, tematska, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Izložba postavljena u Maloj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu sastoji se od tri cjeline. Prva se odnosi na jedan od najvažnijih spomenika rane hrvatske povijesti, ulomak kamene oltarne pregrade starohrvatske crkve izgrađene u drugoj polovini 9. stoljeća, koji je pronađen uz crkvu sv. Petra Apostola 1871. godine. Pronalazak ovog spomenika privukao je veliko zanimanje kulturne i političke javnosti jer je na njemu uklesano ime hrvatskog vladara Branimira i godina 888. Okolnosti pronalaska i razlozi njegovog smještaja u Arheološki muzej u Zagrebu (tada Arheološki odjel Narodnog muzeja), objašnjene su i prikazane korespondencijom između tadašnjeg ravnatelja Šime Ljubića i župnika u Gornjem Muću, Mije Jerka Granića. U to vrijeme iz Muća u Muzej pristižu brojni predmeti koji se datiraju od pretpovijesti do srednjeg vijeka, a dio njih izložen je u vitrinama.

Druga cjelina donosi pregled arheoloških istraživanja oko crkve sv. Petra apostola u Gornjem Muću. Detaljnije su prikazani preliminarni rezultati istraživanja koje je od 1975. do 1994. godine provodio Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split uz izbor nekoliko grobnih cjelina s nalazima nakita i konjaničke opreme. Posljednja cjelina izložbe rekonstruira položaj kneza Branimira kroz pisana svjedočanstva koja govore o njegovom političkom značaju tog vremena. Središnje mjesto ove cjeline zauzimaju pisma pape Ivana VIII. upućena knezu Branimiru te prikaz Čedadskog evanđelistara na čijim su listovima zapisana imena hodočasnika u sjeverni talijanski grad Cividale među kojima se nalaze i imena kneza Branimira i kneginje Maruše. Izložba završava kratkim opisom stanja u Europi i na Sredozemlju u devetom stoljeću i zidnim kolažom izbora novinskih članaka i izložbi s temom Branimirovog spomenika.

__________ 

Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.

Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.

Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094.

Tijekom 28 godina sustavnog provođenja muzejsko-edukativne akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ dvanaest je muzejskih predmeta, a u vidu svojih replika, iz statičnog muzejskog okoliša izašlo u vrevu zagrebačkih ulica, na autentična mjesta njihova pronalaska. Njihovo je poslanje osvijestiti prirodno i kulturno nasljeđe Zagreba te živućem gradskom tkivu udahnuti dašak muzealnosti.

Izložba je obrat! Kako se spomenici s ulica ne mogu vratiti u muzej, primorani smo prezentirati njihove originale. Kit, bradati muškarac iz Petrinjske, rijetko dobra supruga, vunasti mamut i ostalo društvo nastojat će dašak urbanog života unijeti u muzejski prostor, na ovoj izložbi o Zagrebu kojeg, doduše, tad još nije bilo.

Sudjeluju: Poncije iz Kerestinca, mamut iz Frankopanske, Egnatulej Florentin, Jupiter, bradonja iz Petrinjske, lampica s Mirogojske, car Dioklecijan, supruga kakvih je malo, zagrebački kit i ostali. 

__________

Tajne crkve svetog Lovre - otkrivena prošlost Crkvara

Tajne crkve svetog Lovre – otkrivena prošlost Crkvara

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za arheologiju
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg N. Š. Zrinskog 19, Zagreb
Vrijeme trajanja: 6. lipnja 2018. – 19. kolovoza 2018.
Autori izložbe: dr. sc. Tatjana Tkalčec (IARH), dr. sc. Siniša Krznar (IARH), Anita Dugonjić (AMZ)
Scenografija, oblikovanje i grafička priprema izložbe: Ana Mrazek Lugarov
Suradnici: dr. sc. Zorislav Horvat, dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Željka Bedić, dr. sc. Vlasta Vyroubal, dr. sc. Mario Novak, Dora Kušan Špalj, Damir Doračić
Ilustracije: Kristina Turkalj, Nela Kovačević, Marijana Vojtić, Kristina Vujica, Zorislav Horvat, Dora Kušan Špalj, Ana Mrazek Lugarov, Pavle Dugonjić
Fotografije: Tatjana Tkalčec, Siniša Krznar, Ivan Valent, Dora Kušan Špalj, Damir Doračić, Tajana Sekelj Ivančan, Vlasta Vyroubal, Hrvoje Jambrek, Arhiva KUD Crkvari, Vladimir Grgurić, Pavle Dugonjić
Prijevod i lektura: Koreo
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Robert Vazdar, Vedran Mesarić, Damir Zbukvić
Marketinška djelatnost: Odjel za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja u Zagrebu
Realizaciju izložbenog projekta financijski su pomogli: Grad Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu
Opseg: 1 foto tapeta, 19 panoa, arheološki izlošci
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Na izdvojenom brežuljku uz selo Crkvari pored Orahovice smještena je crkva sv. Lovre s pripadajućim grobljem. Sustavna arheološka istraživanja financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Orahovice provedena su od 2003. do 2013. godine od strane Instituta za arheologiju.Tijekom jedanaest sezona sustavnih istraživanja arheolozi su na svjetlo dana iznijeli tek segmente bogate i burne prošlosti stanovništva koje je tijekom srednjeg i novog vijeka naseljavalo ovaj kraj, a važnost ovog položaja potvrdilo je i otkriće značajnog sakralnog kompleksa.

Na položaju ranosrednjovjekovnog groblja iz 11. stoljeća izgrađena je prva sakralna građevina koja je iz manjeg objekta prerasla u jednobrodnuranogotičku dvoransku crkvu, koja je pak na vrhuncu graditeljske faze proširena u veliku trobrodnu gotičku crkvu okruženu dubokim obrambenim jarkomi sa zvonikom na zapadnom pročelju. Na kraju srednjeg i početku novog vijeka, zbog turskih pustošenja crkva je izgubila svoj značaj te je preinačena u manju kasnogotičku građevinu sa sakristijom, no i u tom se razdoblju stanovništvonastavilo pokopavati oko nje. Nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija, crkva se u 18. stoljeću iznova malo proširuje, čime poprima oblik kakav ima i danas. U svojoj srednjovjekovnoj fazi, crkva sv. Lovre se može vezati uz aktivnosti Nikole Konta Orahovičkog (Iločkog) i ostalih članova velikaške obitelji Iločkih. Morala je biti važan punkt u kasnosrednjovjekovnom orahovičkom krajoliku kojim dominiraju dvije moćne utvrde – Stari grad i Ružica grad. Groblje oko crkve ukazuje na kontinuitet kroz četiri faze pokapanja, u razdoblju od 11. stoljeća pa sve do kraja 18. stoljeća. Među brojnim zanimljivim ukopima izdvaja se grob pokojnice za koju se smatra da je bila pripadnica višeg društvenog staleža, o čemu nam govori jedinstven nalaz iz groba – okrugli olovni pečat, odnosno bula pape Kalista III. (1455. – 1458.).

Arheološka istraživanja Crkvara  pomaknula su granice naših dosadašnjih saznanja i promijenila našu sliku o naseljenosti ovog dijela srednjovjekovne Slavonije.

__________

Mala povijest AMZ-a Laboratorij čudesa – stoljeće restauracije u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Laboratorij Cudesa E Pozivnica

Zaštita i istraživanje temelji su muzejske djelatnosti, a ujedno i osnova konzervatorsko-restauratorskog rada. Arhiv Muzeja čuva brojne zabilješke koje svjedoče da su muzejski djelatnici od osnutka muzeja bili svjesni važnosti i neophodnosti restauracije predmeta i uloge restauratora u muzejskoj struci.

Viktor Hoffiller je 1907. godine posjetio njemačke muzejske radionice kako bi se bolje upoznao s najnovijim metodama restauriranja i konzerviranja. Prva muzejska restauratorska radionica osnovana je već 1908. godine. Deset godina kasnije Muzej se može pohvaliti i prvim stalno zaposlenim muzejskim restauratorom (Ferdo Goglia) čija je fotodokumentacija najstariji primjer dokumentiranja procesa restauratorskih zahvata u Hrvatskoj.

Kvaliteta i stručnost izvedenih zahvata oduvijek je predstavljala prioritet; stoga je AMZ danas prvi muzej u Hrvatskoj s mogućnošću izrade osnovnih elementnih i mikrostrukturnih analiza u vlastitom konzervatorsko-restauratorskom laboratoriju.

Galerija fotografija.

Impresum izložbe:

Naziv izložbe: Mala povijest AMZ-a
Laboratorij čudesa – stoljeće restauracije u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 10.5.2018. – 12.08.2018.
Autori izložbe: Slađana Latinović i Ana Solter
Autorica postava: Slađana Latinović
Autorica projekta Mala povijest AMZ-a: Ana Solter
Tehnička realizacija postava: Robert Vazdar i Ivan Troha
Opseg:  5 vitrina, 50 predmeta - arheološki izlošci, dokumentacija i restauratorska oprema te prikaz povijesnog i suvremenog restauratorskog radnog stola, 6 postera.
Lektura: Silvija Brkić Midžić
Grafičko oblikovanje: Sensus Design Factory
Vrsta: arheološka, tematska, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja
Izložba je realizirana uz pomoć sponzora Crescat d.o.o.

 

 

 

 

Utvrda Kličevica, Raštević kod Benkovca

Utvrda Kličevica, Raštević kod Benkovca

NAZIV    „Utvrda Kličevica, Raštević kod Benkovca“

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu 
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 11. 04. – 29. 04. 2018
Autori izložbe: Marin Ćurković i Karla Gusar
Autor postava: Marin Ćurković i Karla Gusar
Koordinator izložbe: Tara Pivac
Tehnička realizacija postava: tehnička služba Arheološkog muzeja u Zagrebu
Opseg: 22 staklena predmeta, 235 keramičkih predmeta (cjeloviti i ulomci), 17 kamenih predmeta, 72 željezna predmeta, brončani trocijevni top, 12 roll-up postera 100x200 cm
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Izložbom će biti predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja koja su provedena na lokalitetu srednjevjekovne utvrde Kličevica, smještene 7km zapadno od Benkovca, kod sela Raštević. Izgradnju utvrde Kličevice su započeli hrvatski plemići Kurjakovići 1453.g, kako bi zaštitili granice svojih posjeda u zadarskom zaleđu od Mlečana, koji su početkom 15.st došli u posjed brojnih dalmatinskih gradova. Kličevica tako postaje jedan od utvrđenih kaštela koji su čuvali granicu između Hrvatsko – ugarskog kraljevstva i Mletačke države. Kasnije kula služi za obranu od Turaka, prije nego što potpada pod tursku prevlast. Osmanlije u kulu smještaju smještaju svoju posudu na kratko vrijeme tokom 16.st, prije nego što ju napuštaju i ostavljaju propadanju. Cilj je ove izložbe da se kroz materijal pronađen istraživanjem i prateće panoe posjetiteljima omogući vrijedan uvid u bogatstvo kulturne baštine i povijesne procese koji su oblikovali benkovački kraj.

__________

Ceste koje Carstvo znače II. - Rimskim cestama Srednje Dalmacije

Ceste koje Carstvo znače

NAZIV  Ceste koje Carstvo znače II.- Rimskim cestama Srednje Dalmacije

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Vrijeme trajanja: 06. 04. - 20. 05. 2018.
Autori izložbe: Lino Ursić, Ivan Šuta, Mara Radan, Miroslav Gogala, Silva Kukoč i Anita Penović
Autor izložbenog postava: Nedjeljko Špoljar (Sensus Design Factory), Nina Gostinski (AMZ)
Koordinator izložbe: Nina Gostinski
Tehnička realizacija postava: tehnička služba Arheološkog muzeja u Zagrebu
Opseg: 4 kamena spomenika, 66 predmeta
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja
Izložba „Ceste koje Carstvo znače II. - Rimskim cestama Srednje Dalmacije“ tematska je izložba autora Lina Ursića, Ivana Šute, Mare Radan, Miroslava Gogala, Silve Kukoč i Anite Penović, koja će se održati u Arheološkom muzeju u Zagrebu od 6. travnja 2018. do 20. svibnja 2018. Izložba će se odvijati na prvom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje će u tri sobe biti predstavljene 3 tematske jedinice (Pretpovijesne komunikacije, Rimske ceste na području Srednje Dalmacije te Rimske ceste – turizam i valorizacija kulturne baštine).

Potreba za razvojem selektivnih oblika turizma u zaleđu Srednje Dalmacije, potakla je inicijativu osmišljavanja projekata arheološkog turizma na prepoznatljivoj višestoljetnoj graditeljskoj ostavštini duboko ukorijenjenoj u identitet Zagore. Od prapovijesnih gradina, rimskih vojnih logora pa do starohrvatskih crkava, sve su to biljezi prošlosti u kamenu ruralne Dalmacije.

Izložba sažima već poznate činjenice o rimskim cestama te ih prezentira u okviru Splitsko-dalmatinske županije. Ceste koje će biti predstavljene na izložbi dio su antičkog prometnog sustava rimske provincije Dalmacije, također poznate i pod imenom Dolabelin sustav cesta. Ovaj sustav dobio je ime po carskom namjesniku koji je do 20. g. završio izgradnju prvih pet cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Potreba za bržim razmještajem legijskih, pomoćnih i savezničkih postrojbi, tijekom teritorijalnog širenja Carstva, uvjetovalo je izgradnju i širenje mreže prometnica, čime se ocrtava njihov primarni vojni karakter. Za samu gradnju i obnovu cesta, kojih je u Rimskom Cartvu bilo izgrađeno više od 120 000 km,  korištene su prvenstveno legije, a po potrebi ratni zarobljenici, robovi i ostala pomoćna radna snaga.

Cilj izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu je objedinit priču o rimskim cestama na području Splitsko-dalmatinske županije. Polazišna točka kreće iz Salone te nastavlja svim inventariziranim arheološkim lokalitetima na njihovom pravcu kretanja, te će biti prezentiran kao rezultat sinergijskog projekta kulturnog i turističkog sektora na tragu promoviranja arheološko-povijesne baštine.

__________

Miles Votum Solvit

Miles Votum Solvit

NAZIV    Miles Votum Solvit
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za arheologiju
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu 
Vrijeme trajanja: 22.12.2017. – 31.03.2018.
Autori izložbe: dr.sc. Ljubica Perinić i dr.sc. Ivan Radman-Livaja
Autor postava: Ivan Bajt
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Robert Vazdar
Opseg: 26 kamenih spomenika, 5 predmeta, 5 forexa
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Izložba prikazuje iznimno bogatu epigrafičku ostavštinu rimskih vojnika na našim prostorima, odnosno epigrafičku baštinu koja ocrtava i odražava njihovo shvaćanje duhovnosti. Naglasak stoga nije na političkoj i vojnoj povijesti već na samim životima tih ljudi. Interpretacijom brojnih pisanih tragova koje su nam ostavili, poručuju nam u što su vjerovali, koja božanstva su štovali, ali također nam govore i o dubljim stvarima u njihovom životu. Pokazuju nam način na koji su doživljavali svijet, kako je njihova vojnička karijera utjecala na njihov svjetonazor, kako su se prilagođavali novim životnim okolnostima – dosta često u potpuno novim i stranim sredinama.

__________

Zambratija - prapovijesni šivani brod

 Zambratija - prapovijesni šivani brod

 NAZIV    Zambratija – prapovijesni šivani brod

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Istre i Francuska ambasada u Zagrebu
Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu, Pavla Hatza 6
Vrijeme trajanja: 27. 2.2017. – 25.03.2018.
Autori izložbe: viša kustosica Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač, nautički arheolog dr. sc. Giulia Boetto iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja te konzervator – viši stručni savjetnik Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli – Uprava za zaštitu kulturne baštine
Koordinator: Hana Ivezić
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Andrea Sardoz
Opseg: maketa sekcije broda, podna naljepnica (ortofoto broda na morskom dnu), 9 forex panoa, vitrina sa malpm maketom broda, stol za radionicu šivanja, video sadržaj na TV-u i video sadržaj na projektoru, monitor sa podacima o brodu
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelj


Izložbom su predstavljeni rezultati arheološkoga istraživanja brodske konstrukcije, koja datira iz razdoblja prelaska iz brončanog u željezno doba, pronađene u podmorju uvale Zambratija (Umag). Terensko istraživanje provodilo se od 2008. do 2013. godine, nakon čega su uslijedila postterenska istraživanja također prikazana na izložbi. Ostaci brodskog trupa predstavljaju jedan od najvažnijih arheoloških pronalazaka na području Istarske županije, ali i cijele Hrvatske. Brod iz Zambratije najstariji je primjer u potpunosti šivanog broda ikada pronađenog na Sredozemlju, jer njegova arhitektonska rješenja i gradnja, kao i tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja samoga trupa nemaju paralela na širem području Sredozemlja. Brod se još uvijek nalazi na morskome dnu uvale Zambratije gdje ostaje zaštićen sve dok se ne osiguraju uvjeti za konzervatorsko-restauratorske radove ili adekvatno izlaganje u prostorima muzeja. Istraživanje je provedeno u sastavu hrvatsko-francuske suradnje, između institucija Arheološkog muzeja Istre, Konzervatorskog odjela u Puli - Uprave za zaštitu kulturne baštine i francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) - Centre Camille Jullian iz Aix-en-Provence.

__________

Helenistička reljefna keramika iz Sikula

Plakat _helenisticka -reljefna -keramika -iz -sikula (1)

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej grada Kaštela i Turistička zajednica grada Kaštela
Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 6.2.2018. – 26.2.2018.
Autori izložbe: Ivanka Kamenjarin, viša kustosica
Autor postava: Ivanka Kamenjarin, viša kustosica
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha (AMZ), Ante Jureškin, David Milić (Muzej grada Kaštela)
Koordinator izložbe: Hana Ivezić
Opseg: 52 keramička predmeta (cjeloviti i ulomci), 8 forexa
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:  Izložbom se nastoji prikazati bogatstvo i raznolikost reljefne keramike pronađene pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli. Među ovom vrstom keramike najzastupljenije su tzv. "megarske" čaše koje su se sudeći prema nalazima kalupa za izradu proizvodile u naselju. Sve su čaše bile ukrašene, a najčešće je riječ o vegetabilnim motivima. Na pojedinim čašama nalaze se i imena vlasnika radionica u kojima su se izrađivale. Osim čaša pronađeni su i krateri, veće keramičke posude koje su služile za miješanje vina s vodom. Nalazi potječu iz kulturnih slojeva prve faze naselja (2.-1. st. pr. Kr), a dio je pronađen i pri istraživanjima pristaništa.

Kaštela su u nedavnoj prošlosti bila čuvena po vinu i vinarstvu. Svjedočanstva slavne prošlosti još uvijek su vidljiva u krajoliku, na kozjačkim padinama gdje se nalaze krčevinske gomile i prizide starih vinograda i u starim konobama, gdje su sačuvane drvene bačve, alati za obradu zemlje  i vinarska oprema. U novije vrijeme ulažu se znatni napori da se obnovi stara slava. Tako se na preostalom neizgrađenom zemljištu uz maslinike podižu i novi vinogradi, u kojima se sade domaće sorte, ponajprije crljenak kaštelanski, genetski otac čuvenog plavca malog.

Iako postoje indicije da se vinova loza uzgajala i u prapovijesti, prvi pouzdani tragovi uzoja vinove loze i proizvodnje vina povezani su s grčkom kolonizacijom. Na srednjodalmatinskom prostoru primat je tada imala Isejska država, koja je zbog svog položaja  na sredini Jadrana mogla imati razvijenu trgovačku flotu i odnose s ostalim dijelovima Jadrana i šireg mediteranskog prostora. Na novcu kojeg je kovala prikazan je kantaros, grozd i volutni krater, a grčki povjesničar Agatarhid u 2. st. prije Krista navodi kako je „isejsko vino bolje u usporedbi s drugima.“

Novijim arheološkim istraživanjima naselja Sikuli, koja provodi Muzej grada Kaštela, otkriveni su brojni nalazi koji između ostalog pružaju i podatke za nove spoznaje o  vinu na prostoru antičkih Kaštela.Tako su pronađeni i brojni nalazi koji upućuju na prisutnost vina.Prije svega veliki broj amfora u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput tzv. megarskih čaša koje je služilo za svakodnevno ispijanje vina. Jedna vrsta ovih čaša proizvodila se u Sikulima, što potvrđuju pronađeni kalupi. Što znači da Kaštela osim autohtonih vina i čuvenog crljenka, zinfandela*, imaju i originalne vinske čaše izrađivane upravo u Kaštelima.

Uz izložbu se održalo predavanje o povijesti vinarstva i vinogradarstva u Kaštelanskom zaljevu, uz degustaciju kaštelanskog crljenka. Autori predavanja su Robi Bralić, Sanja Acalija  i Ivan Šuta.

__________

U temeljima grada- Iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra

Plakak _u -temeljima -grada _amz

Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar i Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Vrijeme trajanja: 15. veljače- 18. ožujka
Autor stručne koncepcije: Natalija Čondić (AMZd) i Morana Vuković (AMZd)
Autor postava: Natalija Čondić (AMZd) i Morana Vuković (AMZd)
Koordinator projekta: Ozren Domiter (AMZ)
Opseg:  5 vitrina, 1 A-V projekcija, foto uvećanja, informacijske ploče, deplijan, katalog
Web adresa: www.amz.hr
Vrsta: arheološka izložba
Korisnici: sve skupine posjetitelja

Tema : Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada.
Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna.

__________

Iz bronce u željezo – gradina Špičak

Plakat _Iz -bronce -u -zeljezo _AMZ_web

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 01. 03. do 25. 03. 2018.
Autori izložbe: dr. sc. Ivana Škiljan, dr. sc. Ivančica Pavišić
Tehnička realizacija postava: Nives Čurković, Siniša Žnidarec (Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor), Ivan Troha (Arheološki muzej u Zagrebu)
Opseg: 50 izložaka
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka
Korisnici: stručna i šira javnost

Tema: Izložba donosi rezultate arheoloških istraživanja lokaliteta Špičak smještenog u selu Bojačno u općini Zagorska Sela. Uglavnom kroz restaurirane keramičke i metalne nalaze otkrivaju se detalji iz života ovog prapovijesnog naselja koji svoj život intenzivno započinje upravo na prijelazu iz brončanog u željezno doba. Žitelji Špičaka živjeli su u nadzemnim kućama izrađenim od kućnoga lijepa koje su podizali na kamenom živcu s glinenim podom baveći se poljoprivredom i stočarstvom. Koristili su sve blagodati izabrane lokacije – strateški važnu poziciju koja im je davala sigurnost u nemirnim vremenima koja su nastupila, šume bogate divljači i drvom, obližnje glinište i vodene resurse - termalni izvor u Harinoj Žlaki i rijeku Sutlu. Gotovo sve predmete koje su koristili u svakodnevnim aktivnostima proizvodili su sami, poput keramičkih posuda i odjevnih predmeta koje su tkali služeći se vertikalnim tkalačkim stanovima, što je potvrđeno velikim brojem nalaza keramičkih utega i pršljena za vreteno. Na izložbi će se prezentirati i dosadašnja saznanja o prošlosti prostora koji danas obuhvaća Hrvatsko zagorje na prijelazu iz brončanog u željezno doba.

__________

Kule i utvrde Ravnih kotara

Plakat -izlozbe _Kule -i -utvrde -Ravnih -kotara _web

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej u Zadru, Zavičajni muzej Benkovac
Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu, Pavla Hatza 6, Zagreb
Vrijeme trajanja: 17. siječanj 2018 – 03. veljača 2018
Autori izložbe:   dr.sc. Hrvoje Manenica (AMZd); Marin Ćurković (Zavičajni muzej Benkovac)
Koordinator izložbe: Tara Pivac (AMZ)
Tehnička realizacija postava: tehnička služba Arheološkog muzeja u Zagrebu
Opseg: Devet roll-up postera 100x200 cm, 70 kataloga koji prate izložbu
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema: Izložbom se prezentiraju istraživanja kula i utvrda benkovačkog kraja koja su započeta i provedena tokom 2015 i 2016.g. Prostor grada Benkovca je kroz povijest bio jedno od političkih i kulturnih centara rane Hrvatske kneževine, čemu svjedoči i natpis kneza Branimira iz Šopota, te je kroz cijeli srednji vijek odigrao bitnu ulogu u oblikovanju hrvatskih krajeva. Benkovac je smješten na razmeđi povijesnih zbivanja i sukoba Hrvatsko – ugarskog kraljevstva, Mletačke države i Osmanskog carstva. Radi očuvanja hrvatske države nakon prodaje Dalmacije 1409. g. na benkovačkom prostoru se grade brojne kule i kašteli kao granični pojas prema Mlečanima. Te su kule odigrale veliku ulogu i u borbi s Osmanlijama. Riječ je o utvrdama Kaštel Banjevački, Budak, Lepuri, Brgud, Kaštel Perušić, Otavac Popovićki i Kaštel Benković. Veliki broj tih kula i utvrda sačuvao se do današnjih dana, a najpoznatiji je sigurno Kaštel Benković oko kojeg je kasnije nastao i današnji grad Benkovac. Cilj je ove izložbe  promovirati bogatu kulturno povijesnu baštinu benkovačkog kraja, sačuvati kulturne spomenike i približiti turistima i stanovništvu bogatu povijest i događanja koja su se na ovim prostorima događala unatrag šest stoljeća.

__________

Multikulturalni aspekt neolitičkog nalazišta Brezovljani

Plakat -izlozba -Brezovljani

Autorica izložbe: Lana Okroša Rožić, Grdski muzej Križevci
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Križevci
Mjesto i vrijeme održavanja izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Zrinjevac 19, 17.1.-21.2.2018.

Svečano otvorenje izložbe: 16.1.2018. u 19 sati

Izložbom je predstavljeno nalazište Brezovljani, smješteno 13 km južno od Križevaca, koje datira u prijelaz srednjeg na kasni neolitik (5000/4900-4600 g. pr. Kr.). Lokalitet  je postao poznat nakon prvog iskopavanja koje je proveo prof. dr. S. Dimitrijević 1973. g. izdvojivši brezovljanski tip sopotske kulture. Nastavak istraživanja pokrenut je 2002. g. Iskopavanja su se kontinuirano odvijala do 2016. g., a rezultirala su izdvajanjem horizonta Brezovljani-Sé-Lužianky stoga je i naglasak izložbe stavljen na posebne keramičke nalaze koji ukazuju na povezanost lokaliteta Brezovljani sa širokim prostorom kultura protolenđelskog kruga  s područja današnje jugozapadne Slovačke, Donje Austrije i austrijskog Gradišća te jugozapadne Mađarske, kao i na kontakte s ubodnotrakastom keramikom rasprostranjenom u Moravskoj i Donjoj Austriji, ali i na nalaze koji upućuju na veze s butmirskom kulturom s područja središnje Bosne s kojom je ovaj lokalitet također kontaktirao.
Izložena su 62 predmeta

__________

Između dvije imperije – Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885.-1919.

Između dvije Imperije

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 28. 03. – 29. 04. 2018.
Autori izložbe: Zijah Gafić i Mirsad Sijarić
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha (AMZ)
Koordinacija: Andrijana Pravidur (ZMBiH), Jacqueline Balen (AMZ)
Opseg: 33 fotografija
Web: www.amz.hr
Vrsta: Foto izložba
Korisnici: stručna i šira javnost

Tema:   Bosna i Hercegovina krajem 19. i početkom 20. stoljeća kroz fotografije

Zemaljski muzej BiH od svog osnivanja, uz osnovnu muzeološku i naučnoistraživačku djelatnost na poljima arheologije, etnologije i prirodnih nauka, sistematski prikuplja, obrađuje i arhivira fotografije, negative i filmove, te je nezaobilazna baza i početna točka za svako ozbiljnije istraživanje povijesti fotografije u Bosni i Hercegovini. Unutar te ogromne baze najistaknutije mjesto zauzima raritetna zbirka s više od 6.000 negativa na staklenim pločama koja datira iz vremena kraja 19. i početka 20. stoljeća. Takvim, izuzetno vrijednim, osjetljivim i samim time ugroženim zbirkama daje se prednost i posvećuje posebna pažnja u procesu restauracije, konzervacije i digitalizacije. Kao najveći i sadržajno najvažniji dio navedene zbirke izdvaja se fundus od oko 5.000 negativa objedinjen potpisom jednog od najistaknutijih pionira fotografije u Bosni i Hercegovini – Františeka Topiča, Čeha koji je dobar dio svoga radnog vijeka proveo u Zemaljskom muzeju BiH, prvo kao arhivski činovnik a potom i kao bibliotekar, sekretar i fotograf.

Izložba Između dvije imperije, Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885. – 1919. predstavlja izbor najzanimljivijih, ranije uglavnom neobjavljivanih Topičevih fotografija i ujedno je najvažniji izdavački poduhvat Zemaljskog muzeja BiH u posljednjih nekoliko godina.

Izložba daje kvalitetniji i cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora čiji se rad izdvaja kao izvor prvog reda za istraživanje intimne povijesti i geografije bosanskohercegovačkog društva u osvit jedne od najvećih ljudskih i civilizacijskih tragedija – Prvog svjetskog rata.

__________

Projekt KRUZEJ - Kroz muzej(e) jednaki

Pozivnica Kruzej

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu  
Vrijeme trajanja: 24. – 31. siječnja 2018.
Partneri na projektu: XI gimnazija, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej Zagreb, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Zagreba i Tiflološki muzej
Autori izložbe: Dajana Batinić,  Nika Kovačev, Ela Kupres Đorđević, Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević i Andrea Radmanić
Autor postava: Dajana Batinić,  Nika Kovačev, Ela Kupres Đorđević, Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević i Andrea Radmanić
Vizualni identitet, grafičko oblikovanje izložbe i promidžbenog materijala: Petra Kovačević
Lektura i korektura: Valentina Markač
Fotografije: Tea Matijević, Andrea Radmanić
Videomaterijali, autorica filma: Mia Maros
Organizacija popratnih događanja: Dajana Batinić i Mia Maros
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha i Robert Vazdar
Opseg: 11 samostojećih B1 plakata, 1 A-V uradak
Web: www.amz.hr
Vrsta: informativna izložba
Korisnici: sve skupine posjetitelja

Tema: "Projekt KRUZEJ - Kroz muzej(e) jednaki" - izložba je o projektu osmišljenom u sklopu kolegija "Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima" pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Projekt je osmislilo sedam studentica Muzeologije i upravljanja baštinom: Dajana Batinić, Ela Kupres Đorđević, Nika Kovačev, Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević i Andrea Radmanić. Suradnju na projektu potvrdilo je pet muzeja: Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej u Zagrebu, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Zageba i Tiflološki muzej, te XI. gimnazija sa 1.B razredom i profesoricom Natašom Babić Bogdanić. Tema projekta je jednakost koja je prilagođena poslanju svakog muzeja, a ravnatelji i kustosi su svoja stručna vodstva prilagodili upravo toj temi. Nakon svakog stručnog vodstva, u organizaciji studentica odrađene su radionice.

__________

Izložbe u 2017. godini:

Izložbe u 2016. godini:

Izložbe u 2015. godini:

Izložbe u 2014. godini:

Izložbe u 2013. godini:

Izložbe u 2012. godini:

Izložbe u 2011. godini:

Izložbe u 2010. godini:

Izložbe u 2009. godini:

Izložbe u 2008. godini:

Izložbe u 2007. godini:

Izložbe u 2006. godini:

Izložbe u 2005. godini:

Izložbe u 2004. godini:

Izložbe u 2003. godini:

Izložbe u 2002. godini:

Izložbe u 2001. godini:

Izložbe u 2000. godini:

Izložbe u 1999. godini:

Izložbe u 1998. godini:

Izložbe u 1997. godini:

Izložbe u 1996. godini: