Povremene izložbe

Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar

Plakat Covjek I More AMZ Web

Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnoga života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani.

Izložba „Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar“ prikazuje ribarski alat i tehnike ribolova koji su se koristili u razdoblju antike, a koji se nisu značajno promijenili sve do modernog doba (štap s uzicom i udicom, harpun i osti, mreže, utezi i plovci, zamke (vrše) i dr.). Izložba donosi informacije o mitologiji i raznim prikazima božanstava, te također o proizvodima i gospodarskom djelatnošću vezanih uz more (ribnjaci, proizvodnja soli, morska hrana kao delicija).

Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar, i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu koja je bila u funkciji u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.

Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak 7. veljače s početkom u 12 sati.

Izložba je prvi put predstavljena javnosti u Arheološkom muzeju Zadar u studenom 2016., a zagrebačka će je publika moći razgledati do 5. ožujka 2019. godine. Izložba je do sada gostovala u Ninu, Dubrovniku i Puli.

Izložbu prati deplijan i bogato ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

Impresum izložbe:

Autorica izložbe i postava: Dušanka Romanović (AM Zadar)

Stručni suradnici

Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa i plakata izložbe: Dušanka Romanović (AM Zadar), Ivan Čondić (AM Zadar)

Konzervatorsko-restauratorski radovi: Josipa Lovrić (AM Zadar)

Izrada replika ribarskog alata: Predrag Kurtin, Dušanka Romanović (AM Zadar)

Tehnička realizacija postava: Tehnička služba AMZ-a

Marketing & PR: Davorka Maračić (AMZ), Marina Brkić (AM Zadar)

Artefakt+dizajn=prototip

Plakat ZAGREB

 

Izložba Artefakt + dizajn = prototip prikazuje radove mladih nezaposlenih osoba nastalih tijekom provedbe europskog projekta “Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije”. Izložba predstavlja 17 novonastalih inovativnih proizvoda različitih namjena kao što su suveniri, društvene igre, didaktička pomagala, nakit, modna kolekcija i web stranica nastalih kao rezultat procesa koji je utemeljen na reinterpretaciji kulturne baštine. Uz nastale prototipove, na izložbi će biti predstavljeni arheološki predmeti koji su inspirirali autore.

Sudionici projekta upoznali su pet muzejskih zbirki iz Gradskog muzeja Sisak, Gradskog muzeja Virovitica, Arheološkog muzeja Osijek i Arheološkog muzeja u Zagrebu. Kroz umjetničke radionice iz područja dizajna sudionici projekta razvili su kompetencije koje su im bile potrebne za izradu novih proizvoda pod mentorstvom muzealaca, produkt dizajnera, lokalnih obrtnika i poduzetnika.

Sudionici projekta u Osijeku bili su inspirirani predmetima iz stalnog postava srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Osijek te su tako nastali proizvodi društvena igra „Rudine ne ljuti se“, didaktičko pomagalo „Gri-gri“ i suveniri „Back to retro“, Stalak za butelje, Laurina ogledala i Omotničar.

U Virovitici glavna inspiracija sudionicima bili su željeznodobni Kelti. Arheološki predmeti iz zbirke Gradskog muzeja Virovitica doveli su do nastanka didaktičkog pomagala „Keltix-Meltix“ i suvenira „Kocka“.

Bogata antička zbirka iz antičke Siscije Gradskog muzeja Sisak, inspirirala je sudionike za nastanak suvenira „Kozmetički sapuni Sis“, društvena igra „Bogovi Rima“ i web stranica „Vremenska kapsula – Trezor generacija“.

Arheološki ostaci pretpovijesne vučedolske kulture i Japoda, zatim antički grčki spomenici i rimski dodekaedar inspirirali su sudionike u Arheološkom muzeju u Zagrebu na nastanak suvenira „Obitelj zdjelica“, „Spirala 1“ i „Spirala 2“, didaktička pomagala „Jezik zvijezda“ i „Upoznaj antiku“ i modne kolekcije „Platonska ljubav“.

U Arheološkom muzeju u Zagrebu izložba “Artefakt + dizajn = prototip” bit će otvorena od 20. veljače do 13. ožujka 2019. godine.

Osim u Zagrebu, izložba će biti postavljena i u Osijeku, Virovitici i Sisku. U Arheološkom muzeju Osijek izložba će biti otvorena od 18. travnja do 12. svibnja, u Gradskom muzeju Virovitica izložba će biti otvorena od 16. svibnja do 9. lipnja, a u Gradskom muzeju Sisak izložba će biti otvorena od 13. lipnja do 7. srpnja 2019. godine.

Projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu “Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije”, popularnog naziva “Artefakt+dizajn=prototip” namijenjen je prvenstveno mladim nezaposlenim osobama od 15 do 25 godina. Cilj projekta jest osnaživanje mladih nezaposlenih ljudi strukovnih zanimanja za tržište rada iz Vukovarsko - srijemske, Osječko - baranjske, Sisačko - moslavačke, Virovitičko - podravske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.  Arheološki muzej u Zagrebu projekt provodi od 8. veljače 2018. godine u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda poziva Umjetnost i kultura za mlade.

Suradnici: Arheološki muzej Osijek, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Sisak

Impresum izložbe
Autori izložbe: Zorica Babić i Sunčica Nagradić Habus
Autori postava/likovni postav: Nina Bačun i Roberta Bratović, Umjetnička organizacija Oaza
Stručni suradnici: Jacqueline Balen, Maja Bunčić, Marko Dizdar, Ozren Domiter, Dora Kušan, Ivan Radman - Livaja, Ana Đukić
Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa i plakata izložbe: Umjetnička organizacija Oaza
Fotografije: Filip Beusan, Maja Bunčić, Damir Doračić, Igor Krajcar, Jurica Škudar
Ilustracije/crteži: Krešimir Rončević
Tehnička realizacija postava: Tehnička služba AMZ-a
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić

Organizacija izložbe sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Arheološkog muzeja u Zagrebu. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog foda.

MIS KOD: UP. 02.1.1.02.0251
Naziv projekta: OD STRUKOVNIH ZANIMANJA DO KREATIVNE INDUSTRIJE
Naziv poziva: UMJETNOST I KULTURA ZA MLADE
OPERATIVNI PROGRAM „UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI“ 2014 – 2020
EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Česi Zagrebu, Zagreb Česima

Plakat Izlozba Cesi Zagrebu Galerija AMZ Web

Four Seasons of Czech Culture je godišnji program Arheološkog muzeja u Zagrebu kojemu je cilj predstaviti češku kulturu, glazbu, umjetnost i arheologiju široj hrvatskoj javnosti, ali i spojiti ove dvije države, dvije kulture kroz višeslojnu i plodonosnu suradnju.

Česi u Hrvatskoj jedna su od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 Čeha, od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. U glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, prema popisu stanovništva iz 2011. god. živi 835 Čeha. Česi u Hrvatskoj organizirani su u udruge - Češke Besede, a najstarija udruga Čeha u Hrvatskoj je ČEŠKA BESEDA ZAGREB. Ujedno je to i jedna od najstarijih čeških udruga u Europi.

Izložba prikazuje povijest i djelovanje češke nacionalne manjine u Zagrebu, s posebnim naglaskom na djelovanje najstarije češke udruge u Hrvatskoj - Češke Besede Zagreb. Ističe važne datume u povijesti Češke Besede Zagreb koja djeluje već 144 godine u glavnom gradu Hrvatske. Izložba dokumentira kulturno-umjetničku i prosvjetnu djelatnost kroz prikaz i opis sekcija koje djeluju unutar udruge. Autorica dijela izložbe o Češkoj besedi Zagreb, Maja Burger, koristila je arhivske fotografije i tekstove Češke Besede Zagreb, a grafički ju je oblikovala i pripremila za tisak Lidija Dujmenović. Na izložbi se prezentira izbor predmeta koje Beseda brižno čuva u svojoj spomen sobi muzeju, čiji se fundus sastoji od predmeta primijenjene umjetnosti, antikviteta, knjiga, dokumenata i fotografija. Ove predmete su Besedi većinom iz svojih obiteljskih zbirki donirali potomci zagrebačkih Čeha.

Za vrijeme trajanja izložbe bit će izložena tiskana izdanja Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba iz edicije „Česi Zagrebu - Zagreb Česima“, izdanja Češke Besede Zagreb, a emitirat će se i dugometražni dokumentarni film „Česi Zagrebu - Zagreb Česima“. Film je premijerno prikazan 2009. godine u produkciji Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba. Autori filma su Mira Wolf (scenarij i režija), Miljenko Bolanča (kamera), Bogdan Tankosić (montaža), Marijan Lipovac (scenarist).
Cilj ove izložbe je široj publici približiti dugo i plodonosno djelovanje Čeha i njihovih potomaka u glavnome gradu Hrvatske, njihovu želju i ustrajnost za kontinuiranim njegovanjem češkog jezika, običaja i kulture te njihov značaj za širu lokalnu zajednicu.

Impresum izložbe
Autor izložbe: Češka beseda Zagreb
Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Lidija Dujmenović
Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Srećko Škrinjarić, AMZ
Tehnička realizacija postava: Tehnička služba AMZ-a
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić

Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke

Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke

Izložba PLOVITI SE MORA – Jadranski tradicijski brodovi i barke prikazuje jadranska tradicijska plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i hipotetsku studiju liburne, jednog od najpoznatijih brodova rimske ratne flote, podrijetlom s istočnojadranskog liburnskog prostora. Makete brodova sadrže sve elemente svog uzora, do najsitnijih detalja.

Izrada maketa dugotrajan je proces, a nerijetko su pripreme vrlo obimne i zahtjevne, pogotovo u slučaju kvalitetnih rekonstrukcija koje često postaju muzejskim izlošcima. Inspiriran i zanesen, maketar ulazi u dušu djela, proučava ga i analizira. On je tumač i graditelj koji često intuitivno razotkriva ‘osobnosti’ broda kojeg reproducira. Makete su rijetko rezultat sterilnog pristupa i dosljedne preciznosti. One su najčešće odraz autorove duhovnosti, produkt njegove ushićenosti i zanosa, ali i znanstveno-istraživački zapis koji nam pomaže očuvati za budućnost vrijednu baštinu drvene brodogradnje.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 26. veljače do 23. ožujka 2019. godine

Mjesto održavanja: Galerija AMZ, ulica Pavla Hatza 6

Suorganizatori: Sveučilište u Zadru – Projekt AdriaS (Archaeology of Adriatic Shipbuilding and Seafaring / Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje, HRZZ, IP-09-2014-8211), Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA, Architectura Navalis Adriatica

Izložba je postavljena u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru (projekt AdriaS) predstavlja rezultate interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS kojeg financijski podržava Hrvatska zaklada za znanost. Ciklus događanja je osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i njihovi gosti, predstavit će javnosti rezultate interdisciplinarnih istraživanja brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu tijekom proteklih vremena.

Impresum izložbe

Autori izložbe:  Luciano Keber, Architectura Navalis Adriatica

Autori postava/likovni postav: Irena Radić Rossi, Katarina Batur, Matej Martinčak

Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Gordana Žagar (Maxdizajn d.o.o., Zagreb)

Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Srećko Škrinjarić (AMZ)

Video: Ervin Šilić (Novena d.o.o.), Miljenko Šegulja

Tehnička realizacija postava: Tehnička služba AMZ-a

Marketing & PR: Davorka Maračić (AMZ)

Crkva i zvono svetog Tome u Puli

Plakat Izlozbe Crkva I Zvono Sv Tome U Puli Web

Nije uobičajeno da se prilikom arheoloških istraživanja pronađu u cijelosti sačuvana zvona, ali upravo tijekom radova na adaptaciji zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli, u proljeće 2017. godine, u dvije podrumske prostorije, pronađena su dva brončana zvona zakopana na dubini od 20-ak cm ispod hodne površine.

Izložbom i popratnim katalogom predstavlja se jedno zvono, tj. ono koje je pripadalo crkvi svetog Tome u Puli. Izradio ga je 1425. godine majstor Salvator iz poznate venecijanske zvonoljevačke obitelji Campanato. Na zvonu je prikazan sveti Toma apostol. Sačuvan je i reljefni znak majstora, koji je garantirao kvalitetu kao i natpis: MCCCCXXV • SALVATOR • ME FECIT (Godine 1425.Salvator me učinio).

Štovanje svetog Tome - nebeskog zaštitnika Pule izvire još iz ranokršćanskoga doba, kao izraz duhovnih vrijednosti, tradicije i povijesti našeg grada. Crkva svetog Tome apostola nalazila se između katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i ulice Pietra Kandlera, a njeni skromni nadzemni ostaci bili su vidljivi još 1812. godine. Godine 1860. pronađen je oltarni grob iz kojega su danas očuvana samo dva relikvijara (danas u Beču - Kunsthistorisches Museum). Tijekom II. Svjetskog rata dokumentirana je jednostavna dvoranska crkva, kojoj je dograđen polukružni prezbiterij s višebojnim ranokršćanskim podnim mozaikom. U blizini su tada pronađeni i ulomci mramornih tranzena od oltarne pregrade (danas u Arheološkom muzeju Istre). Vremenom je crkva svetog Tome apostola prepuštena zaboravu, a ostaci njenog svetišta su ostali skriveni ispod župnog dvora.

Autori izložbe i kataloga: Željko Ujčić, viši kustos i dr. sc. Tatjana Bradara, muzejska savjetnica (Arheološki muzej Istre Pula).

Abracadabra – Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar

Plakat Izlozba Abracadabra AMZ Web

Magija (magika, vračanje ili čaranje) mistična je vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoje postići određeni rezultati i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. Magijska praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput religije, misticizma, okultizma i psihologije. U antičkoj  Grčkoj priređivane su misterije i bakanalije na kojima su se odvijali magijski i mistični obredi. Magija je bila popularna i u starom Rimu, gdje je većinom zabilježena kroz magijske obrede, proricanja i trovanja. Vrlo religiozni, Rimljani su bili i vrlo praznovjerni. Vjerovali su u razne čarobnjake, vještice i astrologe. U antičko su vrijeme brojni bili vračevi i proroci koji su u ime nekog božanstva donosili proročanstva.

Kroz nalaze iz fundusa Arheološkoga muzeja Zadar  predstavljena je ova malo poznata tema široj javnosti.

Impresum izložbe:

Autorica izložbe i likovnog postava: dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja Zadar

Stručni suradnici: Ksenija Perinić, Mario Duka, Slavko Šarčević, Filip Lukačević

Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Marija Marfat

Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Srećko Škrinjarić (AMZ)

Konzervatorsko-restauratorski radovi: Josipa Lovrić

Fotografije: Zvonko Kucelin, Ivan Čondić Begov, Fototeka Arheološki muzej u Splitu (Tonći Seser), Fototeka Arheološki muzej Narona u Vidu (Toni Glučina), Národní Muzeum, Praha (Česká republika), Musei Civici di Palazzo Farnese, Piacenza (Italia), Roma – Sovrintendenza Capitolina ai Beni Culturali – Musei Capitolini

Ilustracije/crteži: Robert Maršić

Tehnička realizacija postava: tehnička služba AMZ

Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić (AMZ)

Knez iz Bojne - novo poglavlje hrvatske povijesti

 Plakat Izlozbe

Izložba "Knez iz Bojne - novo poglavlje hrvatske povijesti" prezentira neprocjenjivo arheološko nalazište hrvatske povijesti Bojna – Brekinjova Kosa.

Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa smješteno je u zapadnom dijelu Banovine (područje Grada Gline, Sisačko-moslavačka županija). Na tom visinskom nalazištu (352 mnv), smještenom na strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog, tvrtke Pisa Trade i Contarini provele su 2011. i 2015. godine zaštitna arheološka istraživanja, zbog eksploatacije kamenoloma investitora Schwarzl. Tada su pronađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi.

S obzirom na valorizaciju i ugroženost nalazišta, 2016. godine počela su sustavna istraživanja financirana sredstvima Ministarstva kulture RH koja provodi Hrvatski restauratorski zavod.

Na tom višeslojnom nalazištu, koje se prostire na dva međusobno spojena platoa (ukupna površina oko 50 000 m²), potvrđeni su ostaci naselja iz razdoblja eneolitika (lasinjska i vučedolska kultura), kasnog brončanog i starijeg željeznog doba te nalazi datirani u rani srednji vijek, među kojima je i 37 kosturnih grobova.

Ranosrednjovjekovni nalazi od neprocjenjive su važnosti za sagledavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Grob kneza koji je opremljen na sličan način kao njegov suvremenik pokopan u Biskupiji kod Knina, upućuje na povezanost šireg područja Siska sa središnjim prostorom ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine potkraj 8. i početkom 9. stoljeća.

S ciljem prezentiranja nalazišta stručnoj i široj javnosti, bit će predstavljen dio nalaza na kojem su dovršeni složeni konzervatorsko-restauratorski postupci.

U sklopu izložbe, u četvrtak, 18. travnja 2019. godine u 12 sati održat će se stručno predavanje dr. sc. Marijane Krmpotić Rani srednji vijek na Bojni – rezultati arheoloških istraživanja 2016. – 2018.

Predavanje je usmjereno predstavljanju višeslojnog nalazišta Bojna – Brekinjova Kosa s težištem na  ranosrednjovjekovnom horizontu, datiranom u razdoblje između druge polovice 7. i 9. stoljeća. U sklopu predavanja bit će prezentirani rezultati sustavnih arheoloških istraživanja koja provodi Hrvatski restauratorski zavod od 2016. godine.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 16. do 30. travnja 2019. godine.

Impresum:

Naslov izložbe: Knez iz Bojne – Novo poglavlje hrvatske povijesti

Organizator: Ministarstvo kulture RH, Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Sisak, Institut za antropologiju

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb

Vrijeme trajanja: 16.– 30. travnja 2019.

Koordinatorica projekta: dr. sc. Ivana Miletić Čakširan

Autori izložbe: dr. sc. Marijana Krmpotić, dr. sc. Tajana Pleše, Ljubo Gamulin

Koordinatorica izložbe: Anita Dugonjić

Vizualni identitet: Ljubo Gamulin

Fotografije: Ljubo Gamulin, Vektra d.o.o.

Autori tekstova: dr.sc. Neven Budak, redoviti profesor (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Željko Demo, Damir Doračić (Arheološki muzej u Zagrebu), dr. sc. Krešimir Filipec, izvanredni profesor (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Marijana Krmpotić (Hrvatski restauratorski zavod), dr. sc. Ivana Miletić Čakširan (Konzervatorski odjel u Sisku, Ministarstvo kulture RH), dr. sc. Mario Novak (Institut za antropologiju), Neven Peko (Gradski muzej Sisak), Marija Zupčić (Hrvatski restauratorski zavod)

Lektura: Rosanda Tometić

Prijevod: Nataša Đurđević

Tehnička realizacija: Ivana Fakleš, Ivan Troha, Robert Vazdar

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH, Hrvatskog restauratorskog zavoda i Sisačko-moslavačke županije.

Sakralna baština otoka Brača – Itinerari kulturnog turizma

Amz Brac Web Vizual 011 1 (1)

Izložba "Sakralna baština otoka Brača – Itinerari kulturnog turizma" putem predstavljanja velikog broja iznimno vrijednih graditeljskih ostvarenja na insularnom prostoru Brača izraženih kroz sakralnu arhitekturu donosi priču o stanovništvu otoka i njegovoj kršćanskoj vjeri u pregledu od kasnoantičkog do novovjekovnog razdoblja.

Sa zabilježenih 116 crkvenih objekata, definiranih različitim stilskim izričajima, Brač u mediteranskim okvirima zasigurno predstavlja posebnost promatrajući ovaj segment baštinskog naslijeđa. U tom mnoštvu spomenika posjetitelju je, a često i poznavatelju, teško izdvojiti najvažniji ili pak najzanimljiviji.

Sveukupna sakralna baština otoka Brača na izložbi je prezentirana kroz pet tematskih itinerara: ranokršćanske i srednjovjekovne crkve, crkve na mjestima pretkršćanskih kultova, župne crkve i samostani i eremitaže. Itinerari su osmišljeni uzevši u obzir kulturološke, religijske, povijesne i prostorne osobine unutar svake tematske cjeline, te svakog pojedinog spomenika.

Već dobro poznata vrijednost su ranokršćanske i srednjovjekovne crkve Brača. No skupina crkava smještenih na lokalitetima koji kriju tragove kontinuiteta kultnih mjesta iz pretkršćanskih vremena zaintrigirat će i nešto bolje poznavatelje baštine otoka. S obzirom na njihovo dugo trajanje, niz bračkih sakralnih objekata ima višeslojne vrijednosti, pa se isti objekti tako nalaze unutar više itinerara.

Konačan cilj je da se pomoću predloženih itinerara na izložbi pruži mogućnost obilaska grupe spomenika na samom otoku koja kod posjetitelja i istraživača bračke baštine pobuđuje najveće zanimanje kao polazišna točka za razvoj selektivnih oblika kulturnog turizma kao što su arheološko-povijesni i vjerski turizam.

Izložbeni projekt realiziran je uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložba je otvorena od 27. travnja do 16. lipnja 2019. godine

Impresum izložbe

Organizatori izložbe: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Arheološki muzej u Zagrebu

Autori izložbe: Lino Ursić, Vedran Barbarić, Nina Gostinski

Koordinator Izložbe: Nina Gostinski

Grafičko oblikovanje: Nedjeljko Špoljar, Sensus Design Factory

Fotografije: Alajbeg Zoran , Antunović Pero, Barbarić Vedran, Ivić Ivo; Fotografski arhiv Turističke zajednice općina Selca: Šćepanović Ivica, Šuta Ivan, Ursić Lino

Prijevod: Sunčica Nagradić Habus

Lektura: Ana Kapraljević

Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić

Tehnička izvedba: Robert Vazdar, Vedran Mesarić, Ivan Troha, Ivan Fakleš

Braća po oružju - Elite željeznog doba

Plakat Braca Po Oruzju AMZ HR Web

 

Izložba Braća po oružju prikazuje dva ratnička groba iz kaptolske i dolenjske skupine starijeg željeznog doba. Iako se te skupine po mnogo čemu razlikuju, prvenstveno po grobnom ritualu, u materijalnoj kulturi zajednica iz Kaptola i Novog mesta nalazimo i mnogo tragova međusobnih kontakata. Komunikaciju i razmjenu između takvih geografski udaljenih i kulturno različitih skupina omogućavale su uske veze između njihovih elita. Čini se da je ideologija tih elita koja se odražava na njihovoj nošnji i oružju bila na određenoj razini univerzalna na golemom prostoru što je omogućilo stvaranje dalekosežnih komunikacijskih mreža u kojima upravo ova dva središta zauzimaju izuzetno važno mjesto. Upravo su dva ratnika prikazana na Izložbi izvrstan primjer onih veza koje su činile kulturno tkivo kontinentalne Europe u Homerovo doba 8. stoljeća prije Krista.

Novo mesto je jedan od najvažnijih centara starijeg željeznog doba na jugoistočnoalpskom prostoru s utvrđenim visinskim naseljem (gradinom), koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude te s brojnim grobljima pod tumulima te pojedinačnim grobnim humcima (tumulima). Među do sada istraženih 1350 stariježeljeznodobnih kosturnih grobova, nalazilo se i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Na Kapiteljskoj njivi, koja je najveće groblje smješteno tik uz utvrđeno naselje, postoji kontinuitet pokopavanja tijekom cijelog prvog tisućljeća pr. Kr. od kasnog brončanog doba te tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Groblje s 350 kasnobrončanodobnih te 750 mlađeželjeznodobnih paljevinskih grobova te sa 70 tumula i 1200 kosturnih stariježljeznodobnih grobova jedno je od najvećih europskih nekropola, koja otkriva razvoj i ustroj društva prvog tisućljeća pr. Kr. Jednanaest stariježeljeznodobnih grobova su kneževski grobovi, koji su vremenski opredijeljeni od početka do kraja starijeg željeznog doba. Među brojnim i bogatim grobnim prilozima ističu se figuralno ukrašene brončane situle.

Grobna jama obložena kamenom bila je ukopana unutar velikog zemljanog humka (tumula) s više od 80 grobova kružno položenih oko središnjeg groba, koji se datiraju od početka do kraja starijeg željeznog doba. Pokojniku u grobu I / 16, starom između 20 i 40 godina te drugom najstarijem ukopu u tumulu, u grob su priložili tri posude od keramike, dvije željezne sulice, dvije sjekire - brončanu i željeznu, dvije brončane igle, željezni nož, pojas s dva brončana utega, željezne žvale od jahaćeg konja te zdjelastu kacigu i željezni zakrivljeni mač - mahairu u drvenim broncom okovanim koricama. Prestižni grobni prilozi, među kojima se najviše ističu kaciga i zakrivljen  mač, pokopanog u prvim desetljećima 7. stoljeća pr. Kr. definiraju kao jednog od prvih knezova u Novom Mestu, koji je bio dio vrha halštatske elite, koja je vodila i  usmjeravala europsko društvo starijeg željeznog doba. Podrijetlo konjske opreme i mahaire možemo naći u Podunavlju, dok je kaciga proizvod domaćeg dolenjskog prostora. Na stijenkama keramičkih posuda nađen je grafit, kojega nema na području Dolenjske, ali je prisutan u pretpovijesnom naselju na Kaptolu. Uvezeni predmeti dokazuju kontakte pretpovijesnih elita koje su učvršćivale svoje međusobne veze i društveni status razmjenom darova i trgovinom.

Požeška kotlina je veoma zatvorena dolina okružena s pet gora i samo jednim prirodnim izlazom prema jugu. Kroz cijelu prapovijest bila je izuzetna mikroregionalna cjelina s izuzetno važnim i atraktivnim nalazištima, a posebno tijekom željeznog doba. Središnje i najpoznatije nalazište je svakako Kaptol. Riječ je kompleksnom nalazištu koje se sastoji od utvrđenog naselja i dvije nekropole. Na južnoj nekropoli pod imenom Čemernica uočeno je i istraženo 14 tumula. Groblje je vjerojatno bilo veće u razdoblju prije intenzivne poljoprivredne obrade. Dva kneževska groba s ove nekropole (tumuli IV i X) sadržavala su poznate nalaze grčkih kaciga. Sjeverna nekropola na kojoj je bilo vidljivo 25 tumula nalazi se južno od naselja smještenog na istom položaju Gradci. Na toj nekropoli otkriven je do sada najbogatiji kneževski grob željeznog duba na prostoru Hrvatske (tumul 6). Ovdje se također nalazi i tumul 10 koji predstavljamo na ovoj izložbi. Istraživanja koja su tek počela na naselju donijela su neočekivane rezultate o intenzivnom životu koji je trajao gotovo dva stoljeća nakon prestanka gradnje tumula, a geofizikalna istraživanja sugeriraju gotovo urbanu strukturu gusto naseljenog i visoko organiziranog prostora.

Kaptol nije jedini stariježeljeznodobni centar u Požeškoj kotlini. U tijeku je istraživanje drugog željeznodobnog središta, 6 km istočno od Kaptola na položaju Kagovac. Također je riječ o utvrđenom naselju s dvije nekropole. Na zapadnoj nekropoli je uočeno 13 velikih tumula dok se južna nekropola sastoji od petnaestak veoma malih humaka.

Tumul 10 je prvi puta istraživan 1975. u pokušaju da se obnove istraživanja u Kaptolu. Istražena je jedna četvrtina tumula i tom prilikom su pronađene četiri posude – među njima i lonac s bikovskim protomama. Sustavno istraživanje koje je provedeno 2007. otkrilo je pravokutnu grobnu komoru koja je bila načinjena od drveta i obzidana kamenom. Na sjeverozapadnoj strani bio je mali dromos dužine oko 1 m također obzidan kamenom. Unutar komore pronađeno je još osam keramičkih posuda koje s već pronađenim čine izuzetan komplet. Među metalnim nalazima ističe se komplet naoružanja koji se sastojao od dva željezna koplja, željezne sjekire s ručicama i brončane sjekire sa zaliscima koja je označena geometrijskim znakom. Spomenuti komplet je vjerojatno bio u umotan u tkaninu i položen u kut grobne komore, a zavežljaj je bio učvršćen s dvije brončane višeglave igle. U grobu su pronađeni i željezni nožići i željezna perla koji su vjerojatno bili dio organskog pojasa.

Realizaciju Izložbe financijski je pomogao Grad Zagreb.

Impresum izložbe:

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu
Suorganizacija izložbe: Dolenjski muzej Novo mesto, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Autori izložbe: Hrvoje Potrebica i Borut Križ
Kustos izložbe: Jacqueline Balen
Stručna suradnica: Marta Rakvin
Oblikovanje i grafička priprema izložbe: Srećko Škrinjarić
Restauraciju materijala iz Novog Mesta obavio RGZM Mainz i Dolenjski muzej Novo mesto (Miha Jakobčič)
Restauraciju materijala iz Kaptola obavio Arheološki muzej u Zagrebu (Marina Gregl, Slađana Latinović, Damir Doračić)
Fotografije: Borut Križ, Hrvoje Potrebica, Igor Krajcar, projekt Entrans, Janja Mavrović Mokos, Ivan Mirnik, Damir Doračić
Karta: Meridijani, obrada Marta Rakvin
Crtež: Martina Rončević
Vizualizacija naselja u Kaptolu: Miroslav Vuković
Postav izložbe: Slađana Latinović, Ivan Troha

Göbeklitepe: čovjek i život

 Fotografska Izlozba Gobeklitepe Covjek I Zivot

U sklopu Tjedna turske kulture, Institut Yunus Emre u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu organizira izložbu fotografija pod nazivom Göbeklitepe: čovjek i život. Uz otvorenje izložbe, 16. svibnja 2019., s početkom u 19 sati, Celal Uludağ održat će predavanje o istoimenom lokalitetu.

Celal Uludağ je rođen 1978. godine u Şanlıurfi, a završio Odsjek za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Selçuk. Trenutno radi u upravi Muzeja u Şanlıurfi kao ravnatelj i voditelj je tima za iskapanje Göbeklitepea.

Göbeklitepe se nalazi u Turskoj, blizu mjesta Örencik, udaljenog 21 kilometar od Şanlıurfe, središnjeg grada regije. Nalazište je otkriveno 1963. godine tijekom istraživanja koja su zajednički provodili Sveučilišta iz Istanbula i Chicaga. Prava vrijednost nalazišta došla je do izražaja u arheološkim istraživanjima nakon 1994. godine. Utvrđeno je da su to vjersko središte izgradile zadnje grupe lovaca koje su prelazile na sjedilački način života. Do zaključka, da je Göbeklitepe važno vjersko središte, došlo se tumačenjem razvijenog i dubokog sustava vjerovanja, u odnosu na okolinu, koje su tadašnji lovci - sakupljači imali. Vjeruje se da je najranije korištena struktura A iz pretkeramičkog neolitika / mlađeg kamenog doba (PPN, Pre-Pottery Neolithic; 9.600 - 7.300 pr.Kr). Utvrđeno je da je Göbeklitepe korišten kao vjersko središte do 8. tisućljeća pr.Kr, a nakon toga je napušten. Sve to, uz građevinske strukture, čini Göbeklitepe jedinstvenim i posebnim. Tako je na 42. zasjedanju UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu 2018. godine i Göbeklitepe dodan na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine.

Enchanted beauty

Plakat Izlozba Kr Enchanted Beauty Web

Izložba fotografija Karl Richtr: Enchanted Beauty - Začarana ljepota u sklopu kulturnog programa FOUR SEASONS of CZECH CULTURE u Galeriji AMZ.

Arhaični, mokri kolodijski proces daje svim fotografijama posebnu čaroliju. Smeđe-crni chiaroscuro evocira barokne majstore Rembrandta ili Rubensa. Autor aktova golotinju više skriva nego što ju transparentno pokazuje i lascivno ističe erotiku, više se poigrava s oblinama i sa svjetlom, traži njihov idealan odnos i razmišlja o savršenoj finalnoj kompoziciji. Žena je, u njegovim očima, nositeljica dražesnosti i ljepote. Autor voli oble oblike, zna s njima raditi i smjestiti ih u zanimljiv prostor. Ali to samo nije bilo dovoljno za stvaranje interesantne slike. Njegovu tvorbu unikatnim čine iznenađujući detalji, na primjer starinska lampa, antički stup ili obična knjiga. Sve to zajedno čini prekrasan konačni dojam za promatrača. Autorove slike nisu vulgarne ni provokativne, nego više sanjalačke. I što je najvažnije, one nisu aktovi u pravom smislu te riječi, nego stidljivi pokušaji imenovanja ljepote kao opipljive supstance.

KUNA – 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske

 AMZ 25Gkn Plakat B1

Ove godine obilježava se dvadeset peta godišnjica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske. Obljetnica je to od najvećeg značaja, jer je nacionalna valuta jedno od glavnih obilježja državnog suvereniteta. Također, predviđena skora zamjena kune eurom dodaje još jednu vrijednost i aktualnost ovom izložbenom projektu.

Povodom obljetnice Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom postavlja izložbu "KUNA – 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske". Izložba predstavlja sve varijante službenog i prigodnog optjecajnog kovanog i papirnog novca Republike Hrvatske izdanog tijekom 25 godina njegove upotrebe. Posebna pozornost posvećena je natječajima za redovni optjecajni papirni i kovani novac održanima tijekom 1992. i 1993. godine. Tako se prikazuju sadreni modeli kovanica, autora Kuzme Kovačića, pobjednika natječaja za kovani novac. Istovremeno, prikazani su i prijedlozi i razne varijante grafičkih rješenja Miroslava Šuteja, pobjednika natječaja za papirni novac. Naposljetku, kroz predmete i filmske materijale prikazan je proizvodni proces izrade kovanica i novčanica, zajedno s modelima, alatima, tiskarskim arcima i slično.

Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatska narodna banka zajednički izdaju prigodnu publikaciju koja problematizira natječaje za redovni optjecajni papirni i kovani novac te proces uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske .

Istovremeno, Hrvatska narodna banka i Hrvatski novčarski zavod izdaju i prigodnu optjecajnu kovanicu od 25 kuna kojom se obilježava ova bitna godišnjica.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 31. svibnja do 30. lipnja 2019. godine

Impresum izložbe:

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska narodna banka
Autor izložbe: Tomislav Bilić
Oblikovanje i grafička priprema izložbe: Ana Mrazek, atelier ANII
Fotografije: Božidar Bengez
Prijevod: Prevoditeljski centar d.o.o
Lektura: Sanda Uzun-Ikić
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić
Postav izložbe: Ivan Troha, Robert Vazdar

Zagreb - Portret grada Camerom obscurom

Zagreb Pozivnica1

Zagreb Pozivnica2

Izložba fotografija Zagreb - Portret grada Camerom obscurom u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu 

Osamdeset godina je prošlo od osnutka Hrvatskog fotosaveza (1939.-2019.). U sklopu ove obljetnice Hrvatski fotosavez je, među inim, posvetio niz radionica Camera obscura, najosnovnijem fotografskom alatu. Hvatajući slike grada u jednostavnu ručno izrađenu svjetlosnu zamku (kutiju) mladi ljudi (a i oni stariji) lakše mogu razumjeti fotografski medij kroz očiglednu sinergiju autora, motiva i svjetla.

Autor bira motiv, kontrolira svjetlo, hvata ga kroz kutiju na osjetljivi papir (može i film), odbrojava mu minute ili sate i napokon razvija kao negativ i pozitiv, koji čine temelj fotografije.

Na ovoj izložbi tema je Zagreb. Motivi su birani očima osnovnoškolaca, gimnazijalaca i studenata. Što su vidjeli ti mladi ljudi šetajući gradom koji nuđa povijesne zabilješke od rimskog doba do suvremene arhitekture, od mladenačkih zafrkancija (na primjer običaj da na ogradi lokotom zaključaju svoju vjernost), do historicističkih fasada, od umjetničkih spomenika (Meštrovićev zdenac) do tržnice i crkva?

Ono što te fotografije razlikuje od drugih je njihova montažna cjelovitost u pozitiv-negativ, njihova nedotjeranost, neka fina mekoća. Pogled kroz Cameru obscuru najbliži je stvarnom pogledu prolaznika koji nema vremena za detalje, niti za bilo koje uživljavanje u druge prolaznike, automobile i sve drugo što se kreće. Čovjekov stvarni pogled u gradu je opći pogled na ugođaj, dok su mu stvari u pokretu, na koje nije fokusiran, samo mutni trag. A pozitiv-negativ je poput dana i noći, cjelina koju svakodnevno doživljava grad sa svojim stanovnicima, prirodnim mijenama svjetla. 

Na ovim zrcalno kolažnim fotografijama grad se vidi iz neočekivanih kutova i vizura, bilo iz blizine, iz daljine, iz visine ili pak sasvim nisko, gotovo iz puzajućeg položaja (ovisi odakle kamera hvata sliku). Ponekad je to stvarno zrcalna slika (u izlogu), ponekad snena (kroz dvije ekspozicije na istom papiru). A ljudi su poput duhova, kao i sav brzi promet ili let. Camera obscura kao da je baždarena na vječnost, a slikar-svjetlo vidi samo mirnu postojanost, te isključuje brzinu kao nebitnu vremensku nazočnost. 

Tako Camera obscura poput kakvog zen filozofa zapisuje samo postojani trenutak mirovanja i njemu pridaje važnost. Zato fotografije rađene Camerom obscurom imaju draž umjetničke transformacije, crno-bijele produhovljenosti i poetičnosti kojom su mladi ljudi opjevali Zagreb grad. (Branka Hlevnjak)

Izrada i pečenje keramike na neolitički način

Plakat Izlozbe Izrada Pecenje Keramike AMZ Web

Izložbom Izrada i pečenje keramike na neolitički način, dr. sc. Romuald Zlatunić viši kustos Arheološkog muzeja Istre s keramičarkom Marinom Orlić, predstavlja tehnološki proces nastanka i pečenja keramičkih posuda prema originalima nastalim u neolitičkom razdoblju Istre. Izložba je sastavljena od izložbenih panoa, 12 originalnih neolitičkih keramičkih ulomaka, 56 replika eksperimentalno izrađenih posuda, 1 kultne posude - ritona, 1 antropomorfne zvonaste figurice - falusa, 5 antropomorfnih figurica kao i većeg broja namjerno razbijenih ulomaka eksperimentalno pečenih posuda i pločica (koje su se koristile kod tehnoloških analiza lončarije). Izložba prikazuje problematiku nastanka i proizvodnje posuda u neolitičkom lončarstvu.

Impresum izložbe:

Organizacija izložbe: Arheološki muzej Istre

Autori izložbe: Romuald Zlatunić, Marina Orlić

Autor postava/likovni postav: Gordana Brborović 

Stručni suradnik:  Marina Orlić

Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa i plakata izložbe: Gordana Brborović

Izrada dokumentarnog filma: Kristijan Burlević

Fotografije: Romuald Zlatunić, Aleksandra Dimitrijević, Kristijan Burlović, Gordana Brborović

Crteži: J. Müller 1994,  sl.2 - 2a

Tehnička realizacija postava: Monika Petrović

Izložbe u 2018. godini:

Izložbe u 2017. godini:

Izložbe u 2016. godini:

Izložbe u 2015. godini:

Izložbe u 2014. godini:

Izložbe u 2013. godini:

Izložbe u 2012. godini:

Izložbe u 2011. godini:

Izložbe u 2010. godini:

Izložbe u 2009. godini:

Izložbe u 2008. godini:

Izložbe u 2007. godini:

Izložbe u 2006. godini:

Izložbe u 2005. godini:

Izložbe u 2004. godini:

Izložbe u 2003. godini:

Izložbe u 2002. godini:

Izložbe u 2001. godini:

Izložbe u 2000. godini:

Izložbe u 1999. godini:

Izložbe u 1998. godini:

Izložbe u 1997. godini:

Izložbe u 1996. godini: