ARHEOLOGIJA IZ ZRAKA

Izložba fotografija Arheologija iz zraka organizirana u suradnji Odsjeka za arheologiju i Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog arheološkog društva i Arheološkog muzeja u Zagrebu postavljena je u auli Knjižnice Filozofskog fakulteta I. Lučića 3, 10000 Zagreb.

Izložba je otvorena od 26. studenoga do 4. prosinca 2020. godine

Izložba je postavljena povodom održavanja 7. međunarodnog znanstvenog skupa Methodology and Archaeometry u organizaciji Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  i Hrvatskog arheološkog društva koji će se održati 2. i 3. prosinca 2019. godine u Konferencijskoj dvorani Knjiznice Filozofskog fakulteta.
PROGRAM I SAŽECI ZNANSTVENOG SKUPA

Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.

Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.

Impresum

Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)

Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj,Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Zlatan Novak,Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić,Josip Višnjić,Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković

Postav izložbe: Ivan Troha

Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić

Foto:
Autor: Maja Grgurić
Voditelj istraživanja: Mate Parica
Institucija: Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju
Lokalitet: otok Stipanac
Mjesto: Prokljansko jezero

Autor: Tomislav Jerončić
Voditelj istraživanja: Tomislav Jerončić
Institucija: Konzervatorski odjel Imotski, KAUKAL d.o.o.
Lokalitet: Grad
Mjesto: Lokvičići

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor